|
April Stanje pčelinjih društava Pčelinja društva ulaze u april prilično jaka i
sa velikom površinom legla. Izuzetak su jedino krajevi i pčelinjaci gde je
došlo do stradanja pčela usled dejstva varoe, ili možda virusa, što bi
tek trebalo da se utvrdi. Snažne zajednice imaju 10 pa čak i više DB ramova
pokrivenih pčelama ili 1-1,5 LR nastavak i 5-7 ramova legla, pa i više, na
kraju marta meseca. Mlade pčele se uveliko rađaju i usled dobre paše,
pčele luče vosak i grade saće. Ima unosa voćnog meda, ali se
povećava i potrošnja. Rad na pčelinjaku Najvažniji posao pčelara u aprilu je da uradi sve
poslove kako bi omogućio da pčelinja društva što snažnija uđu
u bagremovu pašu. Bez obzira na izuzetno ranu vegetaciju ove godine, mišljenja
sam da bagrem neće cvetati ranije nego prethodne, već i neki dan
kasnije, a eventualno će to biti u približno u isto vreme. Pčelinja
durštva će imati mnogo više vremena za razvoj, nego prošle godine, i to
je dobar znak da će spremnija ući u pašu. Najsnažnija mogu dobro da
iskoriste i eventualne ranije paše (perko, uljana repica, vrba, voće, na
planinama crnjuša). Veoma je važno da pčelari još prvih aprilskih dana proširuju
leglo dodavanjem satnih osnova i tako stvaraju uslove da u košnici bude što više
pčela pred pašu. Ramovi sa satnim osnovama pri toplom vremenu i kod jakih
društava (5 i više ramova legla) mogu se bez bojazni dodavati u sredinu legla.
Zbog jake voćne paše, dodavanje izgrađenih ramova unutar a pogotovu
skraja legla, moglo bi izazvati njihovo punjenje nektarom i polenom umesto da ih
matica zalegne. Dobro je ukloniti iz košnice što više ramova na kojima nema
legla, a na kojima je loše saće i tek po malo meda. Umesto njih, dodavati
satne osnove, prema snazi društva, u sredinu legla ili eventualno skraja, sve
do popunjavanja košnice. Tako će svaka satna osnova biti zaležena, i
ispuniće se cilj pčelara da društva imaju dosta legla. U suprotnom,
taj višak ramova medom i sa lošim saćem praktično će uzrokovati
sužavanje legla. U cvetanju jabuke, potrebno je da pčelari procene snagu
društava i evidentiraju ona koja
mogu iskoristiti bagremovu pašu, samostalno ili eventualno uz manju pomoć
leglom ili pčelama iz drugog društva. Za DB košnice, potrebno je da pred
bagremovu pašu imaju najmanje puno plodište pčela i meda takođe,
kako bi pčele odmah počele da pune medišta. U cvetanju jabuke, one
će imati 8 i više ramova legla. Eventualni nedostatak ćemo im
nadoknaditi iz pomoćnih društava. Za LR košnice, taj zahtev je zbog
dimenzija košnice i strožiji, potrebno je da imaju dva puna nastavka pčela,
kako bi pčele odmah prešle u dodat treći nastavak - medište. Oni pčelari
koji nešto drugačije pčelare LR košnicom i ne koriste dva nastavka
za plodište, staviće matičnu rešetku na prvi nastavak i iznad medište,
a preko njega eventualno polumedište, koje se prethodno nalazilo na plodištu.
Tada je vreme i za eventualna spajanja društava, pri čemu jednu maticu,
ako je dobra, sačuvati formiranjem rojića u nekoj komori nukleusa ili
oplodnjaka ili eventualno prazne kšnice. Ima mnogo mogućnosti za razna kombinovanja i kod DB i
kod LR košnice, a ono što je potrebno postići, to je da društva budu
jaka, kako bi u paši, umesto nagona za negom legla, preovladao nagon za
sakupljanjem meda. Jednostavno, ako je plodište puno pčela, pčele
će lako preći u medište. Naravno, ne sme se zakasniti sa dodavanjem
medišta, pogotovu ove godine, jer bi jaka pčelinja društva iščekujući
bagrem, pogotovu u slučaju kišnog vremena pred bagrem, mogla da dođu
u rojidbeni nagon. I kod LR košnica, čak ako pčele zaposedaju (ali
dobro) samo jedan nastavak, može se izmaći delimično medom ili
polenom popunjeno saće iz drugog nastavka i višak ramova sa leglom (otvorenim)
i staviti medište sa praznim saćem. Takva društva će dati izvesnu
količinu meda. Naravno, jača će dati mnogo više, a ovaj savet
treba shvatiti samo kao krajnje, iznuđeno rešenje,
a ne kao cilj. Buran razvoj društava ovog proleća se može dobro
iskoristiti za rano odgajivanje matica. Moguće će biti da odgajivačka
društva pred bagrem odgaje zrele
matičnjake, koje ćemo posle rasporediti u oplodnjake na oplodnju.
Odgajivačkim društvima ćemo staviti medišta i ona će sasvim
normalno iskoristiti pašu, čak i bolje od ostalih, jer će imati manje
legla. Za formiranje oplodnjaka ćemo iskoristiti slabija društva, koja ne
mogu dati unos u paši, ili prezimele nukleuse ili s jeseni združene oplodnjake.
Takvi oplodnjaci će se u bragremovoj paši biti bezbedni od grabeži i
snabdeti se i medom. Slabe zajednice i one sa malo hrane nisu spremne da iskoriste
voćnu pašu za svoj puni oporavak, pa im treba pomoći dodavanjem hrane.
Prihranjivanje je potrebno i srednjim i jačim društvima, osim u dane
dobrog unosa nektara. Posebno je korisno ako kišno vreme potraje ili ako se
dodaju satne osnove. April možemo iskoristiti i za izgradnju viška saća,
za rojeve, medišta i slično, pa se za to mogu iskoristiti i društva koja
su popunila plodišta. Njima možemo, privremeno ili trajno uklanjati po neki
ram i dodavati satne osnove, koje ćemo posle vaditi. ovo proleće
će verovatno omogućiti višak unosa polenovog praha, koji se može
sakupljati skupljačima, ili stavljanjem ramova sa polenom - pergom, u
rezervu. U svakom slučaju, voditi računa da ne dođe do blokade pčelinjih
društava polenovim prahom. Tokom celog aprila, dobro je utopliti pčelinja društva,
pre svega odozgo, a može se stavljati i pregradna daska i vršiti i bočno
sužavanje. Poneki pčelari stavljaju plastičnu foliju preko satonoša,
što pomaže održavanju mikroklime, ali ne znači ništa kod veoma slabih
društava. Takva društva, koja ne ispoljavaju nikakav napredak u razvoju,
najbolje je rasformirati, kako pčelar ne bi oko njih gubio vreme. Zdravstveno stanje Ako se primeti veće prisustvo varoe, pčelar bi
trebalo da interveniše dimljenjem, jer po stavljanju medišta za neko vreme neće
biti u prilici da pomogne društvima. S obzirom na prošlogodišnja stradanja
društava u nekim krajevima usled nozemoze, dobro je i sada dati uzorke pčela
(makar i živih) iz slabih društava koja ne napreduju, radi ispitivanja na
nozemozu.
|
|