[Kalendar radova]

 

April

 Stanje pčelinjih društava

Pčelinja društva ulaze u april prilično jaka i sa velikom površinom legla. Izuzetak su jedino krajevi i pčelinjaci gde je došlo do stradanja pčela usled dejstva varoe, ili možda virusa, što bi tek trebalo da se utvrdi.

Snažne zajednice imaju 10 pa čak i više DB ramova pokrivenih pčelama ili 1-1,5 LR nastavak i 5-7 ramova legla, pa i više, na kraju marta meseca. Mlade pčele se uveliko rađaju i usled dobre paše, pčele luče vosak i grade saće. Ima unosa voćnog meda, ali se povećava i potrošnja.

 

Rad na pčelinjaku

Najvažniji posao pčelara u aprilu je da uradi sve poslove kako bi omogućio da pčelinja društva što snažnija uđu u bagremovu pašu. Bez obzira na izuzetno ranu vegetaciju ove godine, mišljenja sam da bagrem neće cvetati ranije nego prethodne, već i neki dan kasnije, a eventualno će to biti u približno u isto vreme. Pčelinja durštva će imati mnogo više vremena za razvoj, nego prošle godine, i to je dobar znak da će spremnija ući u pašu. Najsnažnija mogu dobro da iskoriste i eventualne ranije paše (perko, uljana repica, vrba, voće, na planinama crnjuša).

Veoma je važno da pčelari još prvih aprilskih dana proširuju leglo dodavanjem satnih osnova i tako stvaraju uslove da u košnici bude što više pčela pred pašu. Ramovi sa satnim osnovama pri toplom vremenu i kod jakih društava (5 i više ramova legla) mogu se bez bojazni dodavati u sredinu legla. Zbog jake voćne paše, dodavanje izgrađenih ramova unutar a pogotovu skraja legla, moglo bi izazvati njihovo punjenje nektarom i polenom umesto da ih matica zalegne. Dobro je ukloniti iz košnice što više ramova na kojima nema legla, a na kojima je loše saće i tek po malo meda. Umesto njih, dodavati satne osnove, prema snazi društva, u sredinu legla ili eventualno skraja, sve do popunjavanja košnice. Tako će svaka satna osnova biti zaležena, i ispuniće se cilj pčelara da društva imaju dosta legla. U suprotnom, taj višak ramova medom i sa lošim saćem praktično će uzrokovati sužavanje legla.

U cvetanju jabuke, potrebno je da pčelari procene snagu društava  i evidentiraju ona koja mogu iskoristiti bagremovu pašu, samostalno ili eventualno uz manju pomoć leglom ili pčelama iz drugog društva. Za DB košnice, potrebno je da pred bagremovu pašu imaju najmanje puno plodište pčela i meda takođe, kako bi pčele odmah počele da pune medišta. U cvetanju jabuke, one će imati 8 i više ramova legla. Eventualni nedostatak ćemo im nadoknaditi iz pomoćnih društava. Za LR košnice, taj zahtev je zbog dimenzija košnice i strožiji, potrebno je da imaju dva puna nastavka pčela, kako bi pčele odmah prešle u dodat treći nastavak - medište. Oni pčelari koji nešto drugačije pčelare LR košnicom i ne koriste dva nastavka za plodište, staviće matičnu rešetku na prvi nastavak i iznad medište, a preko njega eventualno polumedište, koje se prethodno nalazilo na plodištu. Tada je vreme i za eventualna spajanja društava, pri čemu jednu maticu, ako je dobra, sačuvati formiranjem rojića u nekoj komori nukleusa ili oplodnjaka ili eventualno prazne kšnice.

Ima mnogo mogućnosti za razna kombinovanja i kod DB i kod LR košnice, a ono što je potrebno postići, to je da društva budu jaka, kako bi u paši, umesto nagona za negom legla, preovladao nagon za sakupljanjem meda. Jednostavno, ako je plodište puno pčela, pčele će lako preći u medište. Naravno, ne sme se zakasniti sa dodavanjem medišta, pogotovu ove godine, jer bi jaka pčelinja društva iščekujući bagrem, pogotovu u slučaju kišnog vremena pred bagrem, mogla da dođu u rojidbeni nagon. I kod LR košnica, čak ako pčele zaposedaju (ali dobro) samo jedan nastavak, može se izmaći delimično medom ili polenom popunjeno saće iz drugog nastavka i višak ramova sa leglom (otvorenim) i staviti medište sa praznim saćem. Takva društva će dati izvesnu količinu meda. Naravno, jača će dati mnogo više, a ovaj savet treba shvatiti samo kao krajnje, iznuđeno  rešenje, a ne kao cilj.

Buran razvoj društava ovog proleća se može dobro iskoristiti za rano odgajivanje matica. Moguće će biti da odgajivačka društva  pred bagrem odgaje zrele matičnjake, koje ćemo posle rasporediti u oplodnjake na oplodnju. Odgajivačkim društvima ćemo staviti medišta i ona će sasvim normalno iskoristiti pašu, čak i bolje od ostalih, jer će imati manje legla. Za formiranje oplodnjaka ćemo iskoristiti slabija društva, koja ne mogu dati unos u paši, ili prezimele nukleuse ili s jeseni združene oplodnjake. Takvi oplodnjaci će se u bragremovoj paši biti bezbedni od grabeži i snabdeti se i medom.

Slabe zajednice i one sa malo hrane nisu spremne da iskoriste voćnu pašu za svoj puni oporavak, pa im treba pomoći dodavanjem hrane. Prihranjivanje je potrebno i srednjim i jačim društvima, osim u dane dobrog unosa nektara. Posebno je korisno ako kišno vreme potraje ili ako se dodaju satne osnove. April možemo iskoristiti i za izgradnju viška saća, za rojeve, medišta i slično, pa se za to mogu iskoristiti i društva koja su popunila plodišta. Njima možemo, privremeno ili trajno uklanjati po neki ram i dodavati satne osnove, koje ćemo posle vaditi. ovo proleće će verovatno omogućiti višak unosa polenovog praha, koji se može sakupljati skupljačima, ili stavljanjem ramova sa polenom - pergom, u rezervu. U svakom slučaju, voditi računa da ne dođe do blokade pčelinjih društava polenovim prahom. 

Tokom celog aprila, dobro je utopliti pčelinja društva, pre svega odozgo, a može se stavljati i pregradna daska i vršiti i bočno sužavanje. Poneki pčelari stavljaju plastičnu foliju preko satonoša, što pomaže održavanju mikroklime, ali ne znači ništa kod veoma slabih društava. Takva društva, koja ne ispoljavaju nikakav napredak u razvoju, najbolje je rasformirati, kako pčelar ne bi oko njih gubio vreme.

 

Zdravstveno stanje

Ako se primeti veće prisustvo varoe, pčelar bi trebalo da interveniše dimljenjem, jer po stavljanju medišta za neko vreme neće biti u prilici da pomogne društvima. S obzirom na prošlogodišnja stradanja društava u nekim krajevima usled nozemoze, dobro je i sada dati uzorke pčela (makar i živih) iz slabih društava koja ne napreduju, radi ispitivanja na nozemozu.