[Kalendar radova]

Predrag Cvetković

JANUAR 2002.

 
Stanje pčelinjih društava

Za razliku od prethodne godine, pčelinja društva su u neuporedivo nepovoljnijem položaju. Kao što je već naglašavano ranije, od jeseni se uočava opadanje broja pčela, praćeno napuštanjem košnica, usled najezde varoe, virusa, zbog sve veće rezistencije ili nečeg drugog. Zalihe prirodne hrane u košnicama su minimalne, sa izuzetkom onih pčelinjih društava koja su koristila suncokretovu ili visokoplaninsku pašu. Ni količina hrane prerađene od šećera retko gde da je u zadovoljavajućoj meri nadoknadila prirodnu hranu. Uz sve te, već poznate okolnosti, susrećemo se sa veoma dugim periodom neizletanja, usled hladnih dana. Niske temperature ne bi nimalo smetale jakim pčelinjiiim društvima, ali kod veoma slabih, mogu da izazovu povećano iscrpljivanje pčela. Pčelari sa nadom iščekuju bar jedan topliji dan kako bi pčele mogle da obave pročisni let. U nekim krajevima, to su nedavno i učinile ali u malom procentu, u odnosu na broj pčela u košnici i gledano geografski, po oblastima gde je izletanje bilo moguće. Hrana od šećera ne ostavlja mngogo nesvarljivih materija, pa je to ipak mozda manji problem nego što bi se činilo, ali u krajevima gde su pčele sakupile med sa više nesvarljivih materija, biće u tom pogledu nepovoljnija situacija. Za kasniji razvoj, podrazumeva se da će prirodni medovi omogućiti veliku prednost takvim društvima.

Krajnje je nezahvalno i pre svega nemoguće još sada prognozirati cvetanje bagrema, ali se mora skrenuti pažnja da već dugo nije bilo kasnog, misli se izrazito kasnog cvetanja bagrema, pa bi tu činjenicu trebalo samo imati u vidu, a nikako u smislu prognoze.

Pčelarski radovi u januaru

Pčelari trenutno imaju veoma malo mogućnosti da pomognu pčelama. Bilo bi idealno da pčele što pre mogu da obave pročisni let. Taj period bi trebalo iskoristiti da se društvima sa nedovoljnom količinom hrane dodaju pogače - šećerno medno ili šećerno testo. Takvih društava je ove godine puno, pa bi to trebalo imati u vidu. Pogodno je priblližiti ram sa medom, (ili bas sa nešto meda, ako drugačijih nema) što bliže klubetu. Tim pre što je ove zime klube većinom malo i sigurno da će se češće nego imače dešavati da pčele neće moći da dohvate med na udaljenijim ramovima. Znajući šta ih očekuje, još s proleća, neki pčelari su smanjili broj ramova u košnici, a oni koji to nisu učinili, trebalo bi da sada bar primaknu med (ako je potrebno preokrenuti ram).

Preveliko utopljavanje pčela u ovom perodu nije poželjno da se ne bi stimulisao raniji početak i povećan razvoj legla. Po nekim prognozama, doduše potpuno neizvesnim, februar bi mogao biti veoma hladan, pa bi svako podsticanje razvoja legla bilo vrlo štetno, a to važi i za slučaj da ne bude po prognozi. Takođe, ne preporučuje se dodavanje stimulansa za leglo u pogaču, u vidu kvasca, mleka u prahu itd. Velika dilema ostaje oko dodavanja fumagilina kao preventive protiv nozemoze. S obzirom na stanje koje je prethodno opisano, ove godine će pčelari pristalice takvih mera imati najviše opravdanja, ako se uopšte može o tome govoriti. Smatram da to ostaje na svakom pčelaru, da proceni i odluči, a u svakom slučaju da dobro pamti sva iskustva svojih postupaka. Poseban problem je što se ponekad sa sumnjom može gledati na kupljene pogače sa fumagilinom, u smislu šta sadrže i koliko su delotvorne.

Najbolji savet po tom pitanju bi bio da pčelari odmah čim prikupe prve mrtve pčele na podnjači, daju uzorke na analizu, sa sumnjom na nozemozu. To isto treba da učine i nešto kasnije. To će im biti najbolji signal šta treba da rade. Znači, ako se bolest pojavi, dodati pogače sa fumagilinom (pročitati o tome u radovima za januar prethodne godine). Zbog slabih društava, svi pčelari treba da budu spremni da sa pojavom povećanog zaleganja matice utople pčelinja društva, posebno slabija, ali ne u meri da izazovu vlagu i time dodatno uslove nozemozu. Tu im odlično mogu pomoći novime, karton, a eventualno i stiropor, ali prekriven novinama, zbog vlage. Pčele ih neće grickati u ovom hladnom periodu. Pčelari će dobro učiniti ako list ili više listova novina stave preko pogače i preko ramova.

Ako u košnicama ima dosta meda sa strane i gde je to tehnički izvodljvo, mogu se preko ramova dodati položeno ramovi sa medom, umesto pogače.

Iole topliji dan bi omogućio da pčelar pogleda da li možda u košnicu nije ulazio miš ili rovčica ( ponegde ih je dosta bilo), da ih izbaci i omogući pčelama mormalnije uslove za zivot.

Pčelari koji žele da premeštajju košnice na mala rastojanja, sada imaju mogućnost ukolio pčele nisu izletale.

  

Ostali radovi

Pčelari već imaju puno posla oko popravke pribora, kovanja i žičenja ramova itd. Nažalost, ove sezone će izgleda biti puno praznih košnica, a već ih ima od ranije, pa će gradnje biti manje. Pčelari mogu bar da se ozbiljno angažuju u čišćenju i kvalitetnoj dezinfekciji košnica (2-4% žive sode, 2-% sporotala, plamenom...).

Vrše se pripreme za setvu i sadnju medonosnog bilja.

Povratak na početak