Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

AVGUST 2014

 

Stanje na pčelinjaku  

Posle praktično potpunog izostanka bagremove paše (sa vrlo retkim izuzecima) i nepovoljnih klimatskih uslova u kasnijem periodu, stanje na većini pčelinjaka je bilo katastrofalno, a na velikom broju od njih tako je i ostalo sve do eventualnih intervencija pčelara. Neki pčelari su odmah počeli prihranjivanje, što je uglavnom pomoglo da se društva održe, da neguju leglo, ali nije bilo dovoljno za stvaranje zaliha. Srećom da je zbog velike vlage u zemljištu i čestih padavina, tokom leta bilo izraženije cvetanje deteline, posebno bele, kao i raznih korova i drugog bilja, što je održavalo u životu pčelinja društva koja su bila bez zaliha hrane, a onima sa izvesnim rezervama predstavljalo dobru podsticajnu pašu. Veliki broj pčelinjih društava koja nisu prihranjivana, ostala su na ivici gladi i stradanja, a moguće je da je negde bilo čak i stradanja od gladi.

Na pčelinjacima gde je bilo suncokretove ili neke druge letnje paše pčelinja društva su se oporavila, formirala rezerve hrane i uglavnom su u vrlo dobrom stanju. Pčelari su od tih paša imali negde manje, negde više meda za vrcanje, ali glavno je da u košnicama ima prirodnog meda. Što se tiče eventualnih zaliha bagremovog meda, izuzetno su retki krajevi i pčelinjaci gde ga ima u košnicama, možda ponegde u brdskim krajevima. Karakteristično za ovu godinu je da su pčelinja društva koja su u proleće bila znatno slabija od ostalih, uspela da sakupe i održe više meda u košnicama od onih jakih. Takođe, to se bar u nekoj meri moglo primetiti i kod društava koja su se rojila, menjala matice, bilo tihom smenom ili zbog obezmatičenja i tako sačuvala neke rezerve hrane.

Smatra se je da u kišnim godinama više varoe u košnicama. Ove godine to možda nije bilo tako primetno do nedavno, kada je na nekim pčelinjacima naglo došlo do invazije. Osim varoe na pčelama, mogle su se primetiti i uginule lutke pčela, pred samo izlaženje, oštećene od varoe. Ipak, zaraženost varoom nije svuda bila velika i izrazita.

Posle niza godina kada se vrlo retko sretalo, krečno leglo se moglo češće primetiti na nekim pčelinjacima i u nekim košnicama. S obzirom da su, zavisno od uslova i intervencija pčelara, mnoga pčelinja društva bar jedan deo ove sezone provela na ivici gladi, može se smatrati da je ishranjenost larvi u tom periodu bila slaba i da je bilo više uslova za pojavu i drugih bolesti, posebno se misli na američku kugu.

Zanimljivo je da je ovog leta bilo primetno negovanje trutovskog legla u mnogo dužem periodu nego što se to obično dešava. Šta je razlog tome, ne može se sada spoznatii, ali je značajno da se to primeti jer može pomoći da se možda kasnije shvati razlog.

Radovi na pčelinjaku

Najvažniji posao u avgustu na pčelinjaku je priprema pčelinjih društava za uspešno prezimljavanje. Kao što je pomenuto, na pčelinjacima gde je bilo suncokretove ili neke druge letnje paše pčelinja društva će imati sve uslove za dobro prezimljavanje. U krajevima gde je bagremova paša, kao glavna paša, izostala, u većini slučajeva pčelinja društva će biti ostavljena da prezime praktično samo na prerađenom šećernom sirupu. U ovakvim godinama, kada se nema drugog izbora, i to se mora prihvatiti, a pčelari koji imaju makar male rezerve starog meda, trebalo bi da ga dodaju u šećerni sirup.

Glavni i najčešći savet pčelarima ove sezone je vrlo jednostavan - obilno prihraniti pčelinja društva šećernim sirupom da imaju dovoljne rezerve hrane za zimu. Može se smatrati da je 1,5kg hrane po ramu minimalna količina koja se preporučuje, to se odnosi i na LR ram kao manji, a tim pre za DB ram, za koji bi bilo najbolje da ima i nešto više od toga.

Pri preradi šećernog sirupa, od 1kg šećera, pošto se eliminiše višak vode iz sirupa i odbiju drugi gubici, dobije se približno 1kg prerađene hrane (uslovno nazvanog "med"). Po tome, za društvo koje zimuje na 10 ramova treba obezbediti bar 15kg hrane. Ta količina koja bi se obezbedila omogućava da se ne moraju dodavati pogače tokom zime.

Važno je da se pre obilnog prihranjivanja najpre napravi optimalan raspored ramova u košnici. To ne znači da se treba previše mešati u ono što je pčelinje društvo oformilo, ali ipak preraspodelom ramova je moguće pomoći pčelama da se postigne bolja dostupnst ramova sa medom klubetu tokom zime. Kod LR košnica, kao i Farar i drugih košnica sa plodištem u više nastavaka, lošije ramove i ramove bez hrane postaviti u donji nastavak a u gornjem ostaviti bolje saće i punije ramove sa medom i polenom, odnosno lepe prazne ramove koje smo odredili da pčele u njih deponuju med i polen za zimu. Ne savetuje se postavljanje velikog broja ramova sa leglom u gornjem nastavku - najviše 4-5, kako bi ramovi sa hranom bili što bliži zimskom klubetu. Sa svake strane obezbediti po 2 rama za hranu (med i polen), a na kraj se eventualno može staviti neki lošiji ram, koji će se na proleće izvaditi i pretopiti. Ostale ramove sa leglom staviti u donji nastavak.

Ukoliko u košnici ima veći broj ramova koje želimo da sačuvamo za narednu sezonu, LR i slične košnice se mogu ostaviti da prezime i na 3 nastavka, s tim da je u tom slučaju leto na najvišem nastavku obavezno, kako bi omogućilo izletanje pčela na pročisni let tokom time. Gornje leto je i inače od ogromnog značaja za dobro prezimljavanje pčelinjeg društva i pčelarima se savetuje da ga imaju na svim tipovima košnica, ali ne i na medišnim nastavcima. Iako neki pčelari smatraju da je leto na medišnom nastavku veoma korisno za bolju aktivnost društva, pčelama nije u prirodi da deponuju i čuvaju med u blizini leta, pa se to može smatrati za pogrešnu praksu. Kada postoje gornja leta, donja leta se mogu sve više sužavati pa i zatvoriti do jeseni, čime se sprečava ulazak osica, kao i pčela tuđica. Jedino u slučaju da se radi sa matičnom rešetkom, dobro je imati nisko leto, na rešetci-okviru, odmah iznad plodišta, radi leta pčela i trutova.

U LR, kao i drugim košnicama može se ostavljati i manji broj ramova u nastavcima, na primer 8 u gornjem i 8 u donjem nastavku i slično, što zavisi od stanja u košnici, kvaliteta ramova i sl. a čime se doprinosi da klube bolje zimuje i krene u brži i bolji razvoj u proleće.

Dadan Blatove košnice je takođe najbolje prepakovati da klube zahvata najviše 5-6 ramova sa leglom, sa strana klubeta su ramovi sa medom i polenom, a eventualni višak legla (lošiji ramovi, mlado saće) stavljaju se na sam kraj košnice. Podrazumeva se da se prepakovanje ramova obavlja počevši od strane koja je zimi toplija - južne, jugozapadne ili zapadne.

Treba napomenuti da ako se daje velika količina hrane, to se ne može obezbediti malim dozama sirupa i povremenim prihranjivanjem. Potrebno je intezivno hranjenje velikim dozama sirupa, od 1,5-3 litra po hranjenju, pa čak i više. Savetuje se svakodnevno davanje tokom 2-3 dana, nakon čega je dobro napraviti pauzu od par dana i zatim nastaviti intezivno hranjenje. Pčelari čiji su pčelinjaci kod kuće ili u blizini kuće, mogu hraniti i manjim količinama (u manjim hranilicama), dajućii sirup rano ujutru i pred veče, naravno uz puni oprez da se ne izazove grabež. Najbolje je postaviti letvice leta i suziti leta kako bi se sprečili eventualni problemi.

Tako velike količine sirupa zahtevaju i velike hranilice ili da se postavi nekoliko manjih hranilica. Ukoliko postojeće poklopne daske i zbegovi ne omogućavaju postavljanje više hranilica (makar po dve zajedno, za približno 1,5 litara), može se preporučiti da se privremeno, na plodišta postavi plastična folija, sa otvorima za hranilice, pa preko plodišta postavi eventualno neki prazan medišni ili plodišni nastavak, zbeg i slično, koji omogućavaju da se unutar njih može postaviti više manjih hranilica ili neka veća ili improvizovana hranilica. Za improvizaciju većih hranilica mogu se koristiti plastične flaše i plastični baloni ili neke druge posude. Flaše i balone je moguće postavljati na više načina (vertikalno, horizontalno, sa rupicama za kapanje...), najednostavniji se čini taj da se baloni ili flaše ostave zatvoreni, da im se iseče jedna bočna strana, postave položeno na ramove a unutar njih postave neki plovci (drvca, stiropor i sl), kao i da se pčelama omogući lakše i brže penjanje u te improvizovane hranilice pomoću nekih grančica ili dašćica sa strane. Vrlo pogodno rešenje i za penjalice i plovke predstavlja plastična mrežica sa sitnijim okcima.

Šećerni sirup koji se daje pčelama može biti pravljen u razmeri 1:1 ili nešto gušći, 3:2 (šećer: voda). Dobro je nakapati malo limunovog soka, ili dodati malo razgnječenog polenovog praha - najbolje već prerađen polen iz saća-perga. Treba znati da iako prerada šećernog sirupa iscrpljuje pčele, to ipak predstavlja manje opterećenje od negovanje legla. Pčelari u nekim severnim zemljama, gde se u jesen javlja unos meda nepogodnog za zimovanje često zamenjuju taj med šećernim sirupom. To ne znači da se može olako pribegavati prezimljavanju na šećeru, ali ako se nema drugog izbora, to je neminovnost. Med sadrži bakterije mlečne kiseline koje štite pčele od raznih bolesti. Korisno dejstvo meda za pčele daleko nadmašuje prostu energetsku vrednost ugljenih hidrata koji se u njemu nalaze. Uprošćeno, može se uporediti sa značajem majčinog mleka za bebu, koje nije samo obična hrana, već bebi pomaže u stvaranju imuniteta i dr.

Zbog loših vremenskih uslova, moguće je da je ove godine oplodnja matica u oplodnjacima, nukleusima i društvima bila manje uspešna, pa je veća verovatnoća pojave lažnih matica, odnosno matica trutuša. Ukoliko se pri pregledu društava naiđe na neko takvo društvo, najbolje ga je rasformirati i spojiti sa nekim susednim društvom. Ukoliko imamo rezervnu maticu, možemo pokušati da je dodamo, ali treba znati da je to dosta teže ako se u društvu pojavila matica trutuša a posebno ako ima lažnih matica. U tom slučaju savetuje se dodavanje i nekoliko ramova sa (većinom) otvorenim leglom iz normalnih društava, uz natresanje nešto mladih pčela. Ako je u društvu matica trutuša, treba je najpre pronaći i ukloniti, pa dodati dobru maticu.

Pri pregledu društava i eventualnoj preraspodeli ramova, ukloniti sve ramove sa mladim, nezaleženim saćem - izvaditi ih ili staviti na sam kraj košniceili u donji nastavak. Savetuje se uklanjanje čak i ramova sa satnim osnovama koje su u manjoj meri zaležene i njihovo stavljanje negde pred kraj. Razlog za to je što je mlado, a posebno nezaleženo saće hladnije za pčele i zimovanje na njemu im dodatno otežano. Jedini izuzetak od ovoga se može dopustiti ako u košnici nema dovoljno saća. Verovatno da mnogi pčelari i ne znaju da pčele mogu da osete vrlo male promene temperature - delove stepena, što znači da one vrlo jako reaguju na razlike temperature saća tokom zime. Pojednostavljeno poređenje bi bilo kao kada bi čovek trebalo da izabere da li će na hladnoći stajati na drvenoj dasci ili na betonu.

Sada u avgustu treba uraditi tretiranje društava protiv varoe, ukoliko se primeti da je zaraženost takva da zahteva tretman.

Postavljati lovilice za osice i stršljenove, u koje se može stavljati zaslađeno pivo, prevreo voćni sok, zrelo prevrelo voće...

Ostali radovi

Ukoliko na nekim košnicama i dalje stoje medišni nastavci, treba ih skloniti i složiti u magacine ili napolju, prethodno zaštićene mrežama sa donje i gornje strane. Pre slaganja, može se skinuti propolis sa ramova i nastavaka. Dobro je izvršiti selekciju medišnih ramova i ukloniti - pretopiti one u kojima je negovano leglo ili deponovan polen, jer u njima najverovatnije ima jaja voskovog moljca.

Tokom avgusta i u septembru se seje perko - hibrid uljane repice i kupusa, veoma dobra medonosna biljka, koja cveta u aprilu i daje i značajne količine polena. Pčelari mogu kupiti seme i dati susedima koji imaju parcele u blizini i koji mogu iskoristiti perko za proizvodnju semena ili za ishranu stoke.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u avgustu prošle godine, možete se upoznati preko stranice avgust 2013.