Živoslav Stojanović, Subotica
Bagremova paša u Subotičkoj peščari 2009. godine
Ova, 2009. godina ostaće upamćena po najvećoj rodnosti bagrema u Subotičkoj
peščari u poslednjih 20-tak godina.
Bagrem je ovde u specifičnim uslovima života i rasta na čistom pesku.
Poslednjih godina cvetovi su bili jako proređeni, tako da je veći broj ovdašnjih
pčelara selio svoje pčele u centralne delove Srbije, pre svega u okolinu
Lazarevca ili Homolja. Na žalost, ova šuma se poslednjih godina po rečima mnogih
pčelara besomučno seče, ali odgovorni iz JP "Vojvodina šume" tvrde da se to radi
planski u cilju podmlađivanja i bagrema i ostalih vrsta (topole, četinara itd).
Ove godine rodio je i stari i mladi bagrem, čak i onaj koji je isterao mlade
izdanke na posečenom delu šume pre 2 godine u ovo vreme.
Cvetovi su nekako progušćeni i ispunjavaju čitavo stablo bagrema, vrlo često u veoma gustim grozdovima. Kao da je u ovoj godini eksplodirala sva energija koja je tinjala prethodne dve decenije. |
Međutim, iako su prva tri
dana ohrabrujuća po prinosima, veliko je znak pitanja šta će se dalje dešavati
obzirom na vrstu tla (pesak), topografiju (ravnica), na izostanak zimskih
padavina (snega praktično nije bilo), a čitave prve 3 nedelje aprila meseca nije
palo ni kap kiše. Poslednje nedelje aprila meseca palo je ispod 10 mm vodenog
taloga, sto sigurno nije dovoljno da natopi žedan pesak.
Ipak, ako se po jutru dan poznaje, ima razloga za optimizam.
Pokretni pčelinjak Živoslava Stojanovića na paši u subotičkoj peščari
|
fotografije: Živoslav Stojanović