Home

Iskustva pčelara

Živoslav Stojanović, Subotica

Bagremova paša u Subotičkoj peščari 2009. godine


Ova, 2009. godina ostaće upamćena po najvećoj rodnosti bagrema u Subotičkoj peščari u poslednjih 20-tak godina.
Bagrem je ovde u specifičnim uslovima života i rasta na čistom pesku.
Poslednjih godina cvetovi su bili jako proređeni, tako da je veći broj ovdašnjih pčelara selio svoje pčele u centralne delove Srbije, pre svega u okolinu Lazarevca ili Homolja. Na žalost, ova šuma se poslednjih godina po rečima mnogih pčelara besomučno seče, ali odgovorni iz JP "Vojvodina šume" tvrde da se to radi planski u cilju podmlađivanja i bagrema i ostalih vrsta (topole, četinara itd).
Ove godine rodio je i stari i mladi bagrem, čak i onaj koji je isterao mlade izdanke na posečenom delu šume pre 2 godine u ovo vreme.

 
Cvetovi su nekako progušćeni i ispunjavaju čitavo stablo bagrema, vrlo često u veoma gustim grozdovima. Kao da je u ovoj godini eksplodirala sva energija koja je tinjala prethodne dve decenije.
 
 

Međutim, iako su prva tri dana ohrabrujuća po prinosima, veliko je znak pitanja šta će se dalje dešavati obzirom na vrstu tla (pesak), topografiju (ravnica), na izostanak zimskih padavina (snega praktično nije bilo), a čitave prve 3 nedelje aprila meseca nije palo ni kap kiše. Poslednje nedelje aprila meseca palo je ispod 10 mm vodenog taloga, sto sigurno nije dovoljno da natopi žedan pesak.
Ipak, ako se po jutru dan poznaje, ima razloga za optimizam.

 

Pokretni pčelinjak Živoslava Stojanovića na paši u subotičkoj peščari

 

 

fotografije: Živoslav Stojanović