Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

JUN 2010

 

Stanje na pčelinjaku  

Maj je protekao sa puno kišnih i hladnih dana, koji su uticali na prekid bagremove paše u krajevima gde je ona ranije počela. Prinosi su uglavnom bili u granicama proseka: 15-20kg po košnici kod društava srednje jačine, ili nešto ispod proseka, zavisno od područja.. Ipak, srećom, izgleda da paša nije propala u višim predelima gde je cvetanje počelo pred period zahlađenja ili je tek trebalo da počne. Iz izveštaja pčelara krajem maja, vidi se da u brdskim krajevima ima još bagrema koji cveta i medi. To će u znatnoj meri povećati prinose. Može se očekivati da će i druge paše posle bagrema dati dobre prinose, jer je u zemljištu mnogo vlage a temperature su sada povoljne. Vrlo je verovatno u slučaju kasnijeg perioda večih vrućina i odsustva padavina, da se medljika masovnije javi ove godine, posebno jelova i medljika sa hrasta. Već ima izveštaja sa pčelinjaka o povećanoj pojavi rojevnog nagona.

Radovi na pčelinjaku

Ima mnogo posla na pčelinjaku ovog juna. Trebalo bi pogledati pčelinja društva da se vidi ima li pojave rojevnih matičnjaka pošto se čini da će ih ove godine biti dosta. Uticao je dug kišni period, mnoštvo pčela u košnici jer nisu mogle da izleću, a sigurno i neki drugi faktori. Dobro je izvaditi neki ram iz košnice i umesto njega staviti voštanu satnu osnovu, unutar legla. Mogu se vaditi ramovi sa medom a takođe i ramovi sa zatvorenim leglom, koji su korisni za formiranje novih rojeva ili za pojačavanje slabih društava.

Kao što smo spomenuli, moglo bi ove godine  biti više prirodnih rojeva nego inače, pa je dobro biti spreman, uhvatiti ih i smestiti u košnicu. Prirodne rojeve u ovo doba možemo naseliti i na gole satne osnove jer ima podsticajne paše. Može im se ipak sa krajeva staviti neki ram sa medom, ili ih malo prihraniti. Nema potrebe davati im izgrađeno saće jer će oni sami vrlo lako i brzo izgraditi odlično saće. Treba znati da ako je u pitanju roj prvenac (koji se prvi pusti iz košnice) da je on sa starom maticom, a ako je drugenac (koji se pusti oko nedelju dana kasnije, i nešto duže) u njemu je najćešće nekoliko neoplođenih mladih matica, koje najpre treba da se oplode pa pronesu.

Kada sazri bagremov med, može se izvršiti skidanje medišnih nastavaka i vrcanje. Zavisno od uslova paše, neki pčelari će ostaviti medne ramove da zre i duže, dok će drugi, posebno seleći pčelari vrcati ranije, ili će ramove sa medom prebacati na košnice koje se ne sele. Ne treba vrcati nezreo med, jer će pokvariti karakteristike zrelijeg meda sa kim se zajedno vrca, a može i da se ukiseli. Preporućljivo je staviti prazno medišno saće da bude u košnici za slučaj neke druge paše. Ono se može staviti ispod postojećih medišnih nastavaka (ako je med u njima u dobroj meri zaklopljen) ili iznad njih. Naravno, sa stanovišta unosa nektara u njih, bolje je staviti ih ispod.

Pčelari koji očekuju drugu pašu na svom području, ili sele, staviće prazna medišta na košnice, ili eventualno delimično napunjena medišta. Sada je pogodno vreme za sakupljanje polenovog praha, što treba iskoristiti. Takođe, dobro je pripremiti se za sakupljanje propolisa, ili ostavljanjem nekih proreza gde će pčele donositi više propolisa, ili stavljanjem posebnih mreža za sakupljanje ili na neki drugi način. Idealno je vreme i za proizvodnju matičnog mleča, a čak i pčelari početnici mogu da proizvedu neke male količine za ličnu primenu tako da jednostavno obezmatiče neko društvo i posle 3 dana otvore košnicu i vade mleč iz matičnjaka, prethodno izbacivši larvu. Može se doći ponovo, četvrtog dana, da se uzme mleč iz matičnjaka koji su prethodnog dana bili još nedovoljno puni mleča (postoji optimalan period kada se sakupi najviše mleča). Kasnijem po završetku sakupljanja, mogu vratiti maticu u košnicu.

Pčelari koji su kupili ili odgajili rojeve, sada će o njima voditi brigu. Za više saveta o o tome pogledati članak o kupovini i nezi rojeva. Prilikom pregleda društava obratiti pašnju na kvalitet i starost matice, pa proceniti da li je potrebno menjati je i kako. Pri tome bi trebalo imati u vidu da se u nekim društvima zamena matice ostvari tihom smenom a da pčelar često to i ne primeti, pa ne bi trebalo da ponovo zamenjuje maticu koja je već zamenjena a pokazala se kvalitetna. Matice tihe zamene su najčešće vrlo visokog kvaliteta, jedino treba biti obazriv prema maticama odgajenim u slabim društvima, ili društvima zaraženim krečnim leglom, nozemozom i sl.

Svaki pregled pčela iskoristiti i da se stekne uvid da li je leglo zdravo i da li možda ne postoje neki znaci bolesti, a posebno američke kuge. Na ovoj stranici se mogu videti fotografije obolelog legla a ovde je dato nešto o bolesti i zakonskoj proceduri: američka kuga

Ostali radovi  

Period velikog angažovanja je pred pčelarima koji sele pčele na pašu, a takođe i pred proizvođačima rojeva i odgajivačima matica. Ima tu dosta posla mimo pčelinjaka, kao i neke zakonske procedure koju bi trebalo sprovesti. U blizini košnica obezbediti vodu za pčele. Pripremiti se za suncokretovu pašu, krajem meseca, posebno se savetuje raspitivanje kojim hemikalijama je tretirano seme, kao i koja sorta je posejana, na kakvom zemljištu i slično.

Pčelinjake treba održavati, kositi travu na njima, a obratiti paćnju i na postolja za košnice, jer zbog mnogo vlage u zemlji može doći do krivljenja postolja i prevrtanja košnica, posebno onih otežalih od meda.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u junu prošle godine, možete se upoznati preko stranice jun2009.