Home

Pčelarski članci

Fedorenko Sergej Olegovič, Ukrajina

Brat, u naprašenim čizmama

Baca mi na prozorsku dasku

Cvetić što raste po ugaru,

Cvetić suše - žuti kokotac.

Ustajem od knjige i u stepu polazim...

Oh, da, zlatno je celo polje,

I odsvuda, tačkice pčela

plivaju u večernjoj zapari.

I. Bunjin

Kokotac beli jednogodišnji

Govoreći o medonosnim biljkama, nemoguće je ne spomenuti tako značajnu biljku kao što je kokotac. Ali reč je ne o žutom kokotcu, pa ni o belom, već o veoma retkoj biljci - jednogodišnjem kokotcu. Kao što je poznato, cela porodica kokotca, koja broji oko 20 vrsta, su dvogodišnje biljke, to jest, cvetanje nastupa druge godine posle setve. Jednogodišnji kokotac je relativno nova biljka, koju su odgajili selekcionari u državi Alabama (SAD). Ona je jedinstvena po tome, prvo, što cveta prve godine, drugo, po mednoj produktivnosti znatno prevazilazi dvogodišnje sorte, treće, idealno odgovara za setvu na različitim bezvrednim zemljištima, slanim zemljištima, poljima itd., četvrto, koristi se kao hrana za životinje, peto, ima vredna lekovita svojstva.

A sada o svemu gore spomenutom, po redu. Po vrelom letnjem podnevu po nekošenim livadama, vetrić iznenada donosi jak miris meda. Svakako, to su čestari kokotca, jednog od najboljih medonoša. Ko je makar jednom posmatrao kako se njiše rascvetali žbun, ali ne od vetra, već od mnoštvva pčela, koje ga bukvalno prekrivaju, viseći jedna na drugoj, nikada neće zaboraviti taj prizor. Početak paše na kokotcu karakteridtičsn je po masovnom letu pčela, koje u masi i izleću i doleću. Čak i one  pčele koje su najagresivnije, ne obraćaju pažnju na onog ko stoji pored i posmatra njihov rad.

 

 

Foto: Sergej Fedorenko  

Jednogodišnji kokotac cveta oko dva meseca, zahvaljujući neravnomernom otvaranju cvetića i njihovom ogromnom broju. Na jednoj biljci može ih se nabojati do 1500, a na jednom hektaru oko 1,7 milijardi. Kokotac jednogodišnji luči nektar pri svakom vremenu, od jutra do večeri. Njegova medna produktivnost se kreće od 300 do 800 kg/ha. I čak pri suši, koja se tako često javlja poslednjih godina, ne pada ispod 300 kg/ha. Med od kokotca je veoma cenjen, pošto ima odličan ukus  i veoma izražena lekovita svojstva. Idealan je za zimovanje pčela.

Setva kokotca može početi od ranog proleća, sve do početka jula. Pri letnjoj setvi cvetanje se produžava do mrazeva. Ako želite da cvetanje počne u proleće, potrebno je sejati sredinom novembra, isto kao i faceliju. Biljka nije zahtevna prema zemljištu, ali bolje raste na zemljištima bogatim krečom, a kisela ne podnosi. Ima osobinu da smanjuje zasoljenost slanih zemljišta i bogati ih azotom. Odlično raste čak i na pesku. Veoma je perspektivna za osvajanje zemljišta šumsko-stepskih predela, stepa i polupustinja, a takođe i bilo kakvih beskorisnih, neiskorišćenih zemljišta. Ove godine mi smo posejali kokotac 25 maja, specijalno radi kasnog letnjeg cvetanja. Polje je procvetalo prvih dana avgusta. Imao sam interesantno zapažanje, približno mesec dana posle setve, kada je biljka dostigla 50cm, kao da se zaustavila u rastu. U početku sam mislio da je to zbog žege, koja je tada vladala. A kasnije, proučavajući literaturu, saznao sam da kokotac ima osobinu da se zaustavlja u rastu, za to vreme puštajući korenje u dubinu 2 metra. Zato čak kada se čini  da ne raste, on ipak raste, ali ne uvis već na niže. Ali ne samo zahvaljujući snažnom korenovom sistemu, on luči veliku količinu nektara. Sama građa cvetova sprečava isparavanje nektara po žegi i spiranje posle kiše. Kokotac se može sejati na svom zemljištu, uz ograde suseda, i na različitim neobrađivanim zemljištima, kojih u svakom selu, pored svakog pčelinjaka ima koliko želimo. Seme se može jednostavno bacati "iz ruke", po zemlji ili travi. Ali u tom slučaju, od 10 semenki proklija približno 1-2. Zato je bolje razbacati i malo pograbuljati, i od 10 semenki, proklijaće vam 8-9. Onaj koji nije lenj i zaseje velike površine, uvek će imati meda. Biljke koje rastu, same će oko sebe stvarati nove i nove biljke, vremenom obrazujući čestar. Uzgred, njegova visina može dostići 1,5-2 metra.

                Jednogodišnji kokotac je cenjen i kao krmna biljka. Po svojim hranljivim svojstvima ne zaostaje  za lucerkom i detelinom. Njega čak nazivaju "slatka detelina" i "kraljevska detelina". Koristi se za seno, silažu, ispašu, za sederaciju i učvršćenje zemljišta, padina. Iako ga životinje u početku nerado jedu, zbog toga što se u njemu nalazi kumarin, materija koja ima oštar miris. Brzo se navikavaju, tako da ih ne možeš lako odvojiti. Prinos zelene mase je 300 i više metričkih centi sa hektara. Nekom prilikom se zbio jedan smešan događaj. Moj sused, takođe pčelar, razbacao je po selu polovinu kofe semena. Došlo je vreme cvetanja, pčele su par dana zadovoljno letele na njega. I jednog jutra, izlazi on na ulicu, a od kokotca ni traga, a u daljini sused završava košenje poslednjih žbunova. Posle emocionalnog nastupa našeg kolege, kosač je priznao da njegove dve krave sa zadovoljstvom jedu tu travu. Zatim ga je, istina, i ugostio mlekom, posle čega je incident bio okončan.

             Pored svega što je rečeno, kokotac je značajna lekovita biljka. Na latinskom, njegov naziv je melilotus alba, na poljskom - nostrzyk, ruskom - donnik. Donnik, po tome što leči donje, teško dostupne bolesti, posebno u nižem delu trbuha. Sakupljaju se vrhovi stabla sa cvetovima, češće sami cvetovi. Mnoge žene znaju, da cvetovi kokotca pomešani u odnosu 1:1 sa travom različak  i cvetovima podbela, leče obolele jajnike. Uzima se po 1/3 čaše odvara (1 supena kašika smeše na jednu čašu vode) 6 puta na dan u toku 3-4 nedelje. Pri tome se preporučuje potpuno uzdržavanje od seksualnog života. Pri grudnim bolestima dobro pomaže čaj od odvara cvetova kokotca, 30 grama na jedan litar vrele vode, pije se po mala čašica od 30 grama na svaki sat. Eksperimentalnim i kliničkim ispitivanjima utvrđeno je da materija koja se nalazi u kokotcu, kumarin, jako deluje na centralni nervni sistem, ima umirujuće i narkotičko dejstvo. Pri povišenoj nervnoj uzbuđenosti, nesanici, glavobolji, neurasteniji, histeriji, melanholiji, bronhitisu, vodenoj bolesti, bolovima u želucu i mokraćnom mehuru, a takođe i radi pobuđivanja lučenja mleka (2 čajne kašičice se prelivaju sa 1/2 čaše vrele vode, ispija se u tri gutljaja 20-40 minuta pre jela). Eksperimentalno je dokazano da je jednogodišnji kokotac snažan regenerator jetre. Primećeno je takođe, da on pomaže uspostavljanju funkcije koštane srži u stvaranju leukocita, poboljšava stanje posle radioaktivnog zračenja. Kokotac snažnije od drugih biljaka štiti i uspostavlja unutrašnji omotač krvnih i limfnih sudova, zahvaljujući čemu se predupređuje obrazovanje trombova i embolije (začepljenje sudova). Pomoću kokotca mogu se lečiti ne samo ljudi, već i životinje. Imam mnogo recepata, ali u jednom članku se svi oni ne mogu smestiti. Ali važno je uvek poštovati dozu, pošto je kokotac biljka sa snažnim dejstvom.

           

Eto takva je ta čudnovata biljka - jednogodišnji kokotac.

U pogledu nabavke semena i radi saveta, obraćajte se na adresu:

 

g. Kijev - 02166 a-ja. 190

Fedorenko Sergej Olegovič

tel. (044) 519-11-88

E-mail:gold_bee@agropcheloprom.com.ua

http://www.agropcheloprom.com.ua

 

Prevod sa ruskog: Predrag Cvetković

 povratak na vrh