Home[Kalendar radova]Predrag Cvetković
MAJ
Proleće je nastupilo sa lepim i toplim danima a cvetanje voća je potrajalo zbog hladnih noći i ne tako visokih dnevnih temperatura. Pčele su imale mogućnost da iskoriste voćnu pašu, pogotovo u nekim krajevim gde su se vremenske prilike najbolje pogodile sa cvetanjem voća i mnogi pčelari su mogli da probaju mlado saće sa voćnim medom, ili čak da imaju i solidno pune polunastavke sa voćnim medom ili nekim drugim prolećnim medom (ove godine je bilo povoljno za crnjušu (zimocvet), uljanu repicu...). Društva su se veoma dobro razvijala ali se na dosta pčelinjaka primećuje i razlika u snazi društava - bilo ih je od slabih do vrlo jakih, već prema tome kako su zazimljena, kakve su gubitke zimskih pčela imala i sl. Na pčelinjacima gde je tokom zime 2005/6 bilo nozemoze i sada je bilo slabljenja društava. Dodatni problem pčelarima je donelo prskanje voća u cvetu što je u nekim krajevima izazvalo stradanja pčela koja nikako nisu bila zanemarljiva. Bagrem se u centralnim delovima Srbije zabeleo na samom kraju aprila, oko 28-29.-og. Zemljište je dosta suvo zbog nedostatka snega tokom zime i suvog proleća. Nadajmo se da će ipak biti nešto padavina koje bi doprinele boljem medenju bagrema a koje neće sniziti temperature. Prošle godine je puno medenje bagrema u brdima bilo uglavnom sprečeno zbog kišnih dana a u nizini je bilo rekordno, pa po nekom zakonu verovatnoće moglo bi se očekivati da ove godine bude nešto bolje medenje u brdskim krajevima. Zbog suše može biti manjih prinosa meda od maline koja počinje da cveta nešto pre bagrema, a i drugih paša.
Pčelari koji još nisu postavili medišne
nastavke treba to što pre da učine ukoliko su se društva normalno razvijala.
Pčelari koji su već krajem aprila ili i pre postavili nastavke (a takvih je ove
godine srećom puno) treba da prokontrolišu košnice i po potrebi postave
nove nastavke. Ona društva koja još nisu ispunila plodišne nastavke pčelama
treba negovati postepenim dodavanjem satnih osnova a ako se baš želi izlazak
pčela u medište što pre plodišni nastavci se mogu suziti na manje ramova (na
primer kod DB košnica sa 12 ramova na 11,10...) Kada polunastavci budu preko polovine puni mogu se dodavati sledeća ali odmah treba reći - preporučljivo je i odmah dodati više medišnih nastavaka, što deluje stimulativno na pčele. Kasnije se može vršiti zamena mesta nastavaka ispunjenih medom sa onima iznad koji su prazniji. Treba uvek imati u vidu da je pčelama potrebno nekoliko puta više saća nego što će kasnije biti napunjeno medom, zbog prostora za privremen smeštaj nektara, njegovo premeštanje i zgušnjavanje.
Sa vrcanjem meda ne treba žuriti, realno je najranije možda petnaestak dana posle završene bagremove paše a najbolje je sačekati da med bude dobro zaklopljen i zreo. Ukoliko se neke košnice sele na drugu pašu, puni nastavci sa medom se mogu premestiti na košnice koje ostaju. Da bi se predupredila pojava rojevog nagona kod košnica potrebno je dodavati dovoljno medišnog prostora, a takođe i poneki ram ili satnu osnovu i u plodišni nastavak, ukoliko za tim ima potrebe. Treba znati da su rojenju najpre sklona društva koja su se i ranijih godina rojila, ona sa starim maticama, kojima nisu dodavane satne osnove, koja su blokirana medom i polenom, koja imaju previše trutovskog saća i neguju mnogo trutova... Ako se u nekoj košnici primete matičnjaci, takvo društvo se može iskoristiti za fomiranje više rojeva, tako da se ramovi sa matičnjacima razdele po novim košnicama, uz dodavanje nekog rama sa medom i polenom. Ako se ne želi formiranje novih društava, rojevi se mogu prodati - kao veštački, na ramovima i kao prirodni. Takođe, matičnjaci se mogu podsecati (važi samo za otvorene) i sakupljati mleč, ili se takva društva mogu iskoristiti kao odlična odgajivačka društtva.
Pripreme za selidbu pčela uključuju dosta
poslova koje treba obaviti na vreme (pripremu Odgajivanje matica takođe zahteva dobre pripreme. Pčelari koji ne sele i gde nema dobrih paša posle bagrema potrebno je da na vreme pripreme zalihe šećera za prihranjivanje rojeva ukoliko će ih formirati, posebno ako se radi o paketnim rojevima - bez saća. Najbolje je naravno novoformirane rojeve postaviti na pčelinjacima gde ima dobre paše, kako bi se rojevi mogli najbolje razvijati i pripremiti za zimovanje. Sa radovima koji su savetovani pčelarima u maju prošle godine, možete se upoznati preko stranice maj06.
|
|