Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

SEPTEMBAR 2013

 

Stanje na pčelinjaku  

Tokom avgusta, uprkos suši, u nekim krajevima je bilo nešto unosa svežeg nektara, pa su društva unosila i formirala medne vence. U drugim, to je izostalo. Što se tiče legla, i tu se stanje razlikuje - negde je više negde manje legla, a primećuje se da matice smanjuju zaleganje. Primećuje se i da je osetno manji broj pčela u košnicama, ali to je sve normalno za kraj sezone. Neki pčelari su zabrinuti zbog malog broja ramova sa leglom krajem avgusta, svega 2-3, kod drugih je uglavnom nešto više, 4-5, ali razloga za zabrinutost nema. I na jednom istom pčelinjaku, ima velikih razlika u zalihama meda u košnicama, skoro da nema pravila gde je više meda a gde manje, jer se moglo videti da neka društva koja su dala dosta bagremovog meda, sada u plodištima imaju dovoljno meda.

Varoa skoro da nije ni primećivana u košnicama tokom cele sezone, ali u avgustu je mogla da se opazi, na nekim pčelinjacima i u nekim košnicama čak i u većem broju.

Radovi na pčelinjaku

Pčelari koji su obavili jesenje preglede sada praktično nemaju razloga ni da otvaraju košnice. Jedino bi trebalo da tretiraju društva protiv varoe nekim sredstvom u koga imaju poverenja. Može se posavetovati da se posle tretmana proveri padanje varoe primenom nekog drugog sredstva, na nekoliko košnica, pa ako je ono znatno, onda treba ponoviti tretiranje tim drugim preparatom.

Pčelari koji nisu obavili jesenji pregled (usled prisustva kasne letnje paše, usled selidbe, odsustva i sl.) to će sada uraditi. Važno je napomenuti da se prihranjivanje radi dopuna rezervi hrane radi tek kada se uradi pregled i eventualno prepakuju ramovi, da se pčelinja društva ne bi posle remetila u rasporedjivanju meda i preradjenog sirupa po ramovima. Pri prihranjivanju, držatio se pravila da bi ramovi trebalo da imaju prosečno bar po 1,5kg meda, centralni mogu nešto manje, a kranji više. Ta količina meda nije nigde tačno propisana, bolje je i da je nešto veća (zavisno od veličine ramove - i do 2kg po ramu) pa treba imati pravi osećaj za to kako pčele zimuju. Iako je pčelama med od ključne važnosti za prezimljavanje, pčelinjem klubetu je potrebno i prazno saće na kome bi se smestilo, i sa koga bi lako dohvatalo medne zalihe tokm zime. To prazno saće je toplije od saća na kome je med, a pri eventualnom prepakovanju ramova treba iz klubeta izvaditi ramove sa mladim saćem, satnim osnovama, jer je ono hladno i pčele izbegavaju da u jesen neguju leglo u takvom saću, kao i da deponuju med. Treba ga ostaviti na stranu, na kraju košnice ili u magacin, pa će dobro doći na proleće za prvo proširivanje legla.

Savetuje se da se klube koncentriše ka strani košnice okrenutoj zimskom suncu. Na tu stranu do zida košnice treba staviti 1-2 puna rama sa medom, da budu i sa dobrim saćem. Zatim staviti jedan ram sa polenovih prahom i medom, pa ramove sa leglom. Ako ima više od 4-5 ramova sa leglom, savetuje se da se ramovi sa leglom i lošijim saćem, kao i bez mednih venaca, stave sasvim na drugi kraj košnice, da bi kada leglo izađe ostali ispražnjeni, kako bi se pretopili na proleće. Zatim na drugu stranu legla stavljamo ram sa polenom pa 1-2 rama sa medom, a na samom kraju one ramove koji su višak i iz kojih će se saće na proleće pretapati. To izvesno sužavanje legla ima prednost jer će se klube tokom zime više skupiti (zbog hladnoće ali i zbog postepenog uginjavanja pčele od kraja leta do proleća), pa će im med sa strane biti bliži i zimovanje sigurnije. Eventualno ostavljanje velikog broja ramova sa leglom u centru klubeta, kao i drugih ramova koji su lošiji i sa malim mednim vencima, zahteva vrlo veliku prihranu (kako bi se na svim ramovima obezbedili medni venci) a drugo, opet se može desiti da usled smanjivanja klubeta zimi pčelama ostanu nedostupni bočni ramovi sa medom. Navedeni savet se odnosi na to kako bi trebalo prepakovati društvo u DB košnicama, pološkama, ili nekim drugim gde su pčele smeštene u jednom plodišnom nastavku (može se odnositi i na rojeve u LR košnicama).

Kod košnica LR, Farar ili nekih sličnih nastavljača, najbolje bi bilo da pčele zimuju u dva a kod Farara i više nastavaka. Ima različitih pristupa pripremi, a savetujemo da se kod LR košnica 2-3 rama sa leglom izdignu u nastavak sa medom- magacin hrane, a ne da u njemu bude isključivo med. To je iz razloga što pri vrlo hladnim zimama, kada pčele započnu negovanje legla u donjem nastavku, ako u njemu nema dovoljno meda društvo može da ugine od gladi jer usled hladnoće ne može da predje na med iznad. To se posebno odnosi na slabija društva i društva srednje snage, čije zimsko klube će se više skupiti ali može biti kritično i kod vrlo jakih društava. Ne zove se uzalud prostor izmedju satonoša nastavka u kome je zimsko klube i donjeg dela ramova sa medom u magacinu hrane "smrtni prostor".

Kod košnica sa nešto plićim ramovima (farar), savetuje se da se iznad nastavaka sa leglom postavi pun nastavak sa medom. Ako se imaju ramovi sa nešto meda, ili polupraznih, praznih, ili je više ramova sa leglom, oni se mogu staviti u nastavke koji se postave ispod glavnog plodišnog nastavka (u kome je glavnina klubeta).

I u septembru treba obezbediti vodu u pojilicama na pčelinjaku. Pošto je sada u jesen najveća najezda osica i stršljena, postavljaju se lovilice u vidu flaša sa odsečenim gornjim delom koji se obrće i postavlja u flašu kao levak, kroz koji ove štetočine ne mogu izaći. U flaše se stavlja pivo sa malo šećera, ili prevreli sok od voća i sl.

Pri svim otvararanjima košnica, a posebno ako se duže radi na pčelinjaku, treba biti posebno obazriv na eventualnu pojavu grabeži. Najbolje je prekinuti rad pre nego što se pojave ozbiljniji znaci (velika gužva na letu i oko košnica, borba pčela...). Košnice i leta prskati vodom, a na mestu gde se pčele tudjice mnogo skupljaju može se postaviti zapaljena dimilica. Leta znatno suziti ako se pokaže da se pčele ne smiruju. Podrazumeva se da su postavljene letvice leta.

Ostali radovi

Pčelari koji nisu uredili pčelarske prostorije, magacine i sl. mogu to sada uraditi pošto je posla na pčelinjaku manje. Medišne nastavke treba složiti, bilo u prostoriji bilo napolju, a tako da u njih ne mogu da ulaze ni leptiri voštanih moljaca, niti miševi ili drugi insekti. Radi toga, najbolje je postaviti žičanu mrežu ispod i iznad poređanih nastavaka, a obezbediti da i sa gornje i sa donje strane može da struju vazduh, i na taj način se kroz sve nastavke neprestano održava stalna blaga cirkulacija vazduha, što ne odgovara razvoju moljaca. Ako se želi što efikasnija zašta od moljaca koja bi delovala do naredne paše, trebalo bi najpre uraditi selekciju medišnog saća i odbaciti ono u kome je bilo negovano leglo ili deponovan polenov prah. Neki pčelari praktikuju čuvanje medišnih nastavaka u prostoriji i tretiranje nekim sredstvom protiv moljaca, pa ne vrše selekciju ramova. Pre slaganja nastavaka savetuje se da se skine propolis sa ramova i nastavaka, a da se površine bočnih letvica i satonoša očiste od voska. Time se dobija dodatna količina voska, a omogućava se da se propolis koji pčele budu donosile na ramove i nastavke naredne godine bude čist i isključivo od te godine, a ne stari ili pomešan sa voskom. Stari propolis gubi na kvalitetu jer neke lekovite materije tokom vremena isparavaju.

S obzirom na zakonsku obavezu obeležavanja košnica, savetuje se da pčelari kontaktiraju lokalne veterinarske stanice i podnesu zahteve za obeležavanje.

Sada je još uvek pogodno za setvu perka - vrlo kvalitetne krmne biljke, koja je medonosna i donosi puno polena, a cveta početkom aprila.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u septembru prošle godine, možete se upoznati preko stranice Septembar 2012.