Home[Kalendar radova]Predrag Cvetković JUN 2002 Stanje
na pčelinjaku Ove
godine, bagremova paša se razlikovala od ranijih, i već od prolećnog
razvoja pupoljaka pčelarima je donosila mnogo nemira i briga. Stabla koja
nisu bila oštećena mrazom, cvetala su na samom kraju aprila i početkom
maja, ali je njihovo medenje bilo većinom slabo i kratkotrajno. U Vojvodini
je možda najkraće trajalo i po nekim izveštajima, dalo slabe prinose. Za
tim cvetanjem, procvetao je bagrem koji je bio zaustavljem mrazom ali i njegovo
medenje nije bilo svuda isto. U nekim krajevima (delovi Vojvodine) i ono je
kratko trajalo i dalo malo meda a u drugim (delovi centralne Srbije) nešto duže.
Ipak, i tu je lučenje nektara prekinuto visokim temperaturama, pa je
preostao još samo bagrem na većim nadmorskim visinama, koji cveta krajem
maja i početkom juna. Može se za sada samo predpostaviti da će
prinosi biti prosečno oko 10-15kg po košnici, ponegde i veći, ali
na najvećem broju pčelinjaka ispod toga. Karakteristično
za ovu sezonu je da su pčele unele dosta hrane u plodište i da će im
to predstavljati odličnu rezervu. Pojedina društva nisu ni izlazila u medišne
nastavke, a sve je to bila posledica male količne hrane u košnicama, još
od protekle godine, što se prenelo na proleće. Ima
već dosta pojava rojenja pčela, a s obzirom na kišne dane početkom
juna, pčelare upozoravamo da obrate
pažnju na moguću pojavu rojevog nagona. Radovi
na pčelinjaku Vrcanje
meda Sredinom
meseca se može pristupiti oduzimanju viška meda, koji je u najvećoj meri
zaklopljen, a ostale ramove ostaviti da med sazri ili da se eventulano dopune
medom sa drugih paša. Teško iskustvo od protekle godine nas opominje da moramo
ostaviti kao rezervu značajne količIne meda, pa pčelarima
savetujemo da ako je potrebno odvoje po nekoliko ramova sa zatvorenim medom iz
svake košnice za rezervu (zavisno od tipa košnice, ili po ceo nastavak, mozda
na 2 košnice - 1 nastavak). To će im se višestruko isplatiti. Oni koji se
baš odluče da više izvrcaju, moraju što pre da počnu sa
prihranjivanjem, možda već početkom jula. Selidba
na paše Selidbu
na livadsku pašu treba što pre obaviti i to seliiti pre svega na planine, sa
većom nadmorskom visinom, gde je ta paša izdašnija. Lipova paša će
početi verovatno sredinom juna. Za suncokretovu pašu ima vremena, jer počinje
krajem juna i početkom jula, ali se već sada mogu vršitii pripreme.
Ostale pčelinje paše treba pratiti, prema lokalnim prilikama, i odseliti pčele. Napominjemo
da je prilikom selidbe potrebno ispuniti sve zakonske mere (pregled pčela i
uzimanje potvrde o zdravstvenom stanju, dogovor sa pčelarskim udruženjem u
kraju gde se pčele preseljavaju i sa lokalnim pčelarima. Na veće
daljine transport je najbolje vršiti uveče i noću, a na manje je moguće
i rano ujutru. U svakom slučaju, posebno obratiti pažnju na obezbeđivanje
dobre ventilacije u košnicama. Nikako se ne preporučuje koncentrisanje
velikog broja pčelinjih društava na jednom mestu. To će umanjiti
prinose po košnici, a povećaće opasnost od grabeži i prenošenja
bolesti i varoe. Udaljavanje ka dobrim, ali možda udaljenijim mestima, može
doneti veće prinose i otkloniti spomenute bojazni. Bolesti
pčela Unos
nektara ograničava pčelare u tretiranju pčela protiv krpelja
varoe, ali se ipak može dosta toga uraditi na smanjenju zaraženosti. Već
je primećena najezda varoe u pojedinim pčelinjim društvima, što je
upozoravajuće. Formiranje rojeva i drugi poslovi oko pčela se mogu
iskoristiti za tretiranje rojeva, društava koja su ostala bez matice, bez legla,
što je mnogo efikasnije nego kada se radi u prisustvu legla. Postoje i sredstva
koja se mogu koristiti i u toku sezone (mravlja kiselina, timol...) pa se treba
upoznati sa mogućnostima njene primene. Kupovinu paketnih rojeva obavezno
propratiti tretiranjem protiv varoe. Svaki pregled pčela obavezno
iskoristiti za uvid u zdravstveno stanje legla, posebno da li postoji sumnja na
američku kugu legla. To je bolest zatvorenog legla, simptomi su nepravilne
rupice na poklopcima legla, koje je raštrkano po ramu. Ako se palidrvcetom
zahvati sadržaj takve ćelije, vidi se trula masa sivkasto smeđe boje,
koja se razvlači. U slučaju stare zaraze, ćelija je naizgled
prazna, što predstavlja izrazit simptom. Potrebno
je razlikovati tu bolest od varoe, pri kojoj u ćeliji postoji formirana
lutka, i od krečnog legla, kada poklopci legla takođe mogu biti izbušeni,
ali unutra se nalazi mumija crno bele boje. Formiranje
rojeva S
obzirom na velika zimska stradanja pčela, prolećne gubitke, biće
neophodno da se ovaj mesec iskoristi za formiranje novih pčelinjih društava,
dopunu i saniranje pčelinjaka. Formiranje
rojeva za uvećanje sopstvenog pčelinjaka ili za prodaju potrebno je
izvršiti što ranije u seznoni, kako bi rojevi mogli da ojačaju do kraja
sezone a i društva iz kojih su dati da se konsoliduju. Pčelari na čijim
pčelinjacima je bilo stradanja pčelinjih društava treba da izvrše
dezinfekciju košnica, pribora, ramova itd, ako to nisu ranije učinili da
bi bez bojazni mogli da pristupe njihovom ponovnom naseljavanju. Eventualna
pojava prirodnih rojeva se može iskoristiti za povećanje broja pčelinjih
društava. U tom cilju, roj se može naseliti u novu košnicu a košnica iz koje
je izašao, ako je ostalo dovoljno pčela, može se podeliti na dva ili više
delova (zavisno da li želimo rojeve ili oplodnjake) s tim da u svakom ostavimo
po jedan ram sa zatvorenim rojevim matičnjakom ili neoplođenom maticom.
Ako se rojevi nagon otkrije pre izleta roja, takvo društvo se i tada može
podeliti na više društava. Druga mogućnost je da se celokupna košnica
pomeri na drugo mesto na pčelinjaku a na mesto stare postavi nova košnica
u koju ćemo staviti ramove sa satnim osnovama, eventualno po neki ram sa
hranom (zavisno od paše). Maticu ćemo ostaviti u toj košnici na starom
mestu, natrešćemo nešto pčela a ostale će se vratiti. Izmeštena
košnica se takođe kasnije može podeliti, a može se i ostaviti da se od
tih matičnjaka izvede i kasnije oplodi jedna matica. Ostale matičnjake
možemo iskoristiti za druge potrebe. Ostali
radovi Jun
je pogodan period za odgajivanje matica, pa je potrebno što pre formirati
odgajivačka društva i oplodnjake. Proizvodnja mleča predstavlja
zapravo samo jednu fazu u odgajivanju matica, pa se svim pčelarima, a
posebno onim koji se već bave odgajivanjem matica, može savetovati da na
svom pčelinjaku organizuju i proizvodnju mleča. Sakupljanje
polena radi prodaje, može se preporučiti još samo tokom ovog meseca,
eventulano i na početku jula, jer će kasnije biti veoma potreban pčelama. Proizvodnju
voska treba podsticati u svakoj prilici, dodavanjem satnih osnova ili praznih
ramova. Pčelari
koji su u mogućnosti, mogu sada vršiti setvu facelije ili neke druge
medonosne biljke kratke vegetacije (heljda) kojima bi poboljšali kasnu letnju
pašu.
Povratak na početak
|
|