Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković

  

JUN 2002

 

Stanje na pčelinjaku

 

Ove godine, bagremova paša se razlikovala od ranijih, i već od prolećnog razvoja pupoljaka pčelarima je donosila mnogo nemira i briga. Stabla koja nisu bila oštećena mrazom, cvetala su na samom kraju aprila i početkom maja, ali je njihovo medenje bilo većinom slabo i kratkotrajno. U Vojvodini je možda najkraće trajalo i po nekim izveštajima, dalo slabe prinose. Za tim cvetanjem, procvetao je bagrem koji je bio zaustavljem mrazom ali i njegovo medenje nije bilo svuda isto. U nekim krajevima (delovi Vojvodine) i ono je kratko trajalo i dalo malo meda a u drugim (delovi centralne Srbije) nešto duže. Ipak, i tu je lučenje nektara prekinuto visokim temperaturama, pa je preostao još samo bagrem na većim nadmorskim visinama, koji cveta krajem maja i početkom juna. Može se za sada samo predpostaviti da će prinosi biti prosečno oko 10-15kg po košnici, ponegde i veći, ali  na najvećem broju pčelinjaka ispod toga.

Karakteristično za ovu sezonu je da su pčele unele dosta hrane u plodište i da će im to predstavljati odličnu rezervu. Pojedina društva nisu ni izlazila u medišne nastavke, a sve je to bila posledica male količne hrane u košnicama, još od protekle godine, što se prenelo na proleće.

Ima već dosta pojava rojenja pčela, a s obzirom na kišne dane početkom juna, pčelare upozoravamo da  obrate pažnju na moguću pojavu rojevog nagona.

 

 

Radovi na pčelinjaku

Vrcanje meda

Sredinom meseca se može pristupiti oduzimanju viška meda, koji je u najvećoj meri zaklopljen, a ostale ramove ostaviti da med sazri ili da se eventulano dopune medom sa drugih paša. Teško iskustvo od protekle godine nas opominje da moramo ostaviti kao rezervu značajne količIne meda, pa pčelarima savetujemo da ako je potrebno odvoje po nekoliko ramova sa zatvorenim medom iz svake košnice za rezervu (zavisno od tipa košnice, ili po ceo nastavak, mozda na 2 košnice - 1 nastavak). To će im se višestruko isplatiti. Oni koji se baš odluče da više izvrcaju, moraju što pre da počnu sa prihranjivanjem, možda već početkom jula.

Selidba na paše

Selidbu na livadsku pašu treba što pre obaviti i to seliiti pre svega na planine, sa većom nadmorskom visinom, gde je ta paša izdašnija. Lipova paša će početi verovatno sredinom juna. Za suncokretovu pašu ima vremena, jer počinje krajem juna i početkom jula, ali se već sada mogu vršitii pripreme. Ostale pčelinje paše treba pratiti, prema lokalnim prilikama, i odseliti pčele.

Napominjemo da je prilikom selidbe potrebno ispuniti sve zakonske mere (pregled pčela i uzimanje potvrde o zdravstvenom stanju, dogovor sa pčelarskim udruženjem u kraju gde se pčele preseljavaju i sa lokalnim pčelarima. Na veće daljine transport je najbolje vršiti uveče i noću, a na manje je moguće i rano ujutru. U svakom slučaju, posebno obratiti pažnju na obezbeđivanje dobre ventilacije u košnicama. Nikako se ne preporučuje koncentrisanje velikog broja pčelinjih društava na jednom mestu. To će umanjiti prinose po košnici, a povećaće opasnost od grabeži i prenošenja bolesti i varoe. Udaljavanje ka dobrim, ali možda udaljenijim mestima, može doneti veće prinose i otkloniti spomenute bojazni.

 

Bolesti pčela

Unos nektara ograničava pčelare u tretiranju pčela protiv krpelja varoe, ali se ipak može dosta toga uraditi na smanjenju zaraženosti. Već je primećena najezda varoe u pojedinim pčelinjim društvima, što je upozoravajuće. Formiranje rojeva i drugi poslovi oko pčela se mogu iskoristiti za tretiranje rojeva, društava koja su ostala bez matice, bez legla, što je mnogo efikasnije nego kada se radi u prisustvu legla. Postoje i sredstva koja se mogu koristiti i u toku sezone (mravlja kiselina, timol...) pa se treba upoznati sa mogućnostima njene primene. Kupovinu paketnih rojeva obavezno propratiti tretiranjem protiv varoe. Svaki pregled pčela obavezno iskoristiti za uvid u zdravstveno stanje legla, posebno da li postoji sumnja na američku kugu legla. To je bolest zatvorenog legla, simptomi su nepravilne rupice na poklopcima legla, koje je raštrkano po ramu. Ako se palidrvcetom zahvati sadržaj takve ćelije, vidi se trula masa sivkasto smeđe boje, koja se razvlači. U slučaju stare zaraze, ćelija je naizgled prazna, što predstavlja izrazit simptom.

Potrebno je razlikovati tu bolest od varoe, pri kojoj u ćeliji postoji formirana lutka, i od krečnog legla, kada poklopci legla takođe mogu biti izbušeni, ali unutra se nalazi mumija crno bele boje.

 

Formiranje rojeva

S obzirom na velika zimska stradanja pčela, prolećne gubitke, biće neophodno da se ovaj mesec iskoristi za formiranje novih pčelinjih društava, dopunu i saniranje pčelinjaka.

Formiranje rojeva za uvećanje sopstvenog pčelinjaka ili za prodaju potrebno je izvršiti što ranije u seznoni, kako bi rojevi mogli da ojačaju do kraja sezone a i društva iz kojih su dati da se konsoliduju. Pčelari na čijim pčelinjacima je bilo stradanja pčelinjih društava treba da izvrše dezinfekciju košnica, pribora, ramova itd, ako to nisu ranije učinili da bi bez bojazni mogli da pristupe njihovom ponovnom naseljavanju.

Eventualna pojava prirodnih rojeva se može iskoristiti za povećanje broja pčelinjih društava. U tom cilju, roj se može naseliti u novu košnicu a košnica iz koje je izašao, ako je ostalo dovoljno pčela, može se podeliti na dva ili više delova (zavisno da li želimo rojeve ili oplodnjake) s tim da u svakom ostavimo po jedan ram sa zatvorenim rojevim matičnjakom ili neoplođenom maticom. Ako se rojevi nagon otkrije pre izleta roja, takvo društvo se i tada može podeliti na više društava. Druga mogućnost je da se celokupna košnica pomeri na drugo mesto na pčelinjaku a na mesto stare postavi nova košnica u koju ćemo staviti ramove sa satnim osnovama, eventualno po neki ram sa hranom (zavisno od paše). Maticu ćemo ostaviti u toj košnici na starom mestu, natrešćemo nešto pčela a ostale će se vratiti. Izmeštena košnica se takođe kasnije može podeliti, a može se i ostaviti da se od tih matičnjaka izvede i kasnije oplodi jedna matica. Ostale matičnjake možemo iskoristiti za druge potrebe.

 

Ostali radovi

Jun je pogodan period za odgajivanje matica, pa je potrebno što pre formirati odgajivačka društva i oplodnjake. Proizvodnja mleča predstavlja zapravo samo jednu fazu u odgajivanju matica, pa se svim pčelarima, a posebno onim koji se već bave odgajivanjem matica, može savetovati da na svom pčelinjaku organizuju i proizvodnju mleča.

Sakupljanje polena radi prodaje, može se preporučiti još samo tokom ovog meseca, eventulano i na početku jula, jer će kasnije biti veoma potreban pčelama.

Proizvodnju voska treba podsticati u svakoj prilici, dodavanjem satnih osnova ili praznih ramova.

Pčelari koji su u mogućnosti, mogu sada vršiti setvu facelije ili neke druge medonosne biljke kratke vegetacije (heljda) kojima bi poboljšali kasnu letnju pašu.

   

Povratak na početak