Stane Plut
Semič , SLOVENIJA
O ''kolektivnoj blagovnoj znamki Slovenski med kontrolirane kakovosti''
(pisano obavestenje o zatiti domaćeg meda u Sloveniji, izdavanjem kolektivnih robnih nalepnica ("blagovna znamka") i etiketa.
![]() |
Zato zatititi domaći med? U Sloveniji se na tritu pojavljuje mnotvo uvoznog meda iz zemalja gde pčele ubiru nektar skoro preko cele godine pa je njegova cena nia od cene koju dre domaći pčelari. To je uglavnom med nepoznatog porekla i nepoznatog proizvoda pa kupci misle da kupuju domaći med. U Sloveniji je prosečni prinos meda cca. 18kg po pčelinjem drutvu, a proizvodna cena za 1kg meda je 650 SIT ili 2,9EUR. Pod tim uslovima domaći pčelari ne mogu konkurisati trgovačkim preduzećima koja uvoze med. Da bi potroači doznali koji med je domaći, odlučili smo zatititi domaći proizvod na taj način, da se na etiketu napiu svi podaci o pčelaru, gde su pčele ubrale med i kako je proizveden med koji se kupuje. Na naljepnici je i podatak (lot) sa kojeg je moguće doznati kad je med prizveden i čak broj konice odnosno grupe konica. Med treba da ispunjava propisanu kvalitetu. Kontrola se odnosi na samu proizvodnju (mlado saće), odgovarajuću posudu koja mora odgovarati standardima posude u kojoj se dri hrana, odgovarajućeg skladinog prostora, da med ne preuzme tuđi miris i ukus, med mora imati manje od 18% vlage (vode), to znači da se mora vrcati samo zreo med. |
Tegle i poklopci moraju biti novi, da nemaju strani miris. Pčelinja društva nije dozvoljeno tretirati antibioticima, a tretiranje protiv varoe vrši se prema veterinarskim propisima. Med proizveden pod tim uslovima pregledavaju posebni ovlateni nadzornici, koji su se kolovali u te svrhe na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani i dobili poseban certifikat (dozvolu) za rad a njihova stručnost se proverava svake godine. Nadzornik pregleda med organoleptički, refraktometrom proveri % vlage i posebnim instrumentom (konduktometar) izmjeri elektrolitsku provodnost meda. Med ne sme biti pregrijan (max.40C). Ako ste zadovoljili sve uslove, izdaje vam potrebnu količinu nalepnica za tegle. Ako se kasnije utvrdi, da med koji je kod eventuelne kontrole naknadno uzet ne odgovara uzetom uzorku kojeg sa sobom uzme nadzornik za kontrolu, moe se dogoditi, da vam vlasnik blagovne znamke (Pčelarski savez Slovenije) oduzme prava na upotrebu blagovne znamke i upotrebu nalepnica. Pčelari dobiju i propagandni material koji pri prodaji podele potroa ima. Na tim lecima opisani su uslovi proizvodnje, opis kvalitete domaćeg meda, Pčelar moe dopisati svoje ime i adresu, a između ostalog stoji i sledeće objanjenje: Sa kupnjom ''slovenskog meda kontrolirane kakovosti'' poznatog prizvođača odnosno pčelara, uradili ste za sebe i za svoje najblie najvie moguće, sa kupnjom pomaete odravati i slovenski ekosustav. Cveće u naoj zemlji oprauju samo nae pčele. Opraivanja nije moguće uvoziti!
Moda izgleda sve skupa jako komplikovano ali mogu vam reći iz vlastitog izkustva, da svi pčelari koji imaju donekle uređeno svoje pčelarstvo i prostorije, nemaju nikakvih problema sa ispunjavanjem traenih uvjeta. Poto je na tritu stalno prisutan viak meda preporučuje se pčelarima koji najvie meda prodaju kod kuće, da cene ovakav med oko 15% vie od uobičajnih cena. Na Ljubljanskoj trnici prodaje se med između 1000SIT (4,46EUR) i 1400SIT (6,25EUR), a kod kuće pččelari dre cenu između 1000SIT i 1300SIT (4,46 - 5,8EUR), a u manjim gradovima u zemlji moe se dobiti med kod pčelara kod kuće i po nioj ceni tj. 800SIT (3,57EUR) (sve cene su za 1kg). U Sloveniji neka pčelarska drutva pored toga što obrazuju svoje članove na predavanjima, priređuju i ocenjivanja meda, da bi pčelari mogli utvrditi gdje su sa svojim medom. Jedno takvo ocenjivanje vri se i u Semiču i biće to ove godine 4. po redu. Prole godine dobilo je međunarodno značenje jer je sudjelovalo i vie stranih pčelara. Ove godine održaće se u oktobru i očekujemo jo vie učesnika. Prole godine sudjelovalo je 54 pčelara sa 84 uzoraka, a kvalitet skoro svih uzoraka bio je na visokom nivou. I ovakva ''takmičenja'' imaju puno doprinosa kod potroača a diploma koju pčelar dobija slui mu kao izkaz o dobrom radu i kvalitetnom proizvodu, jer je komisija veoma stručna i sastavljena uglavnom od stručnjaka sa Biotehničkog fakulteta i Poljoprivrednog instituta Slovenije. Ako bi se koji imeđu vas odlučio sudjelovati, jo uvjek ima vremena, da njegove pčele donesu odličan med. U tom slučaju dobit ćete detalnije upute za sudjelovanje. Eto, imeđu ostalog i malo EPP-a, koji uglavnom ne teti jer i onako smo pčelari previe povučeni i zadovoljni samo radom.
(Za informacije u vezi ocenjivanja meda u Semiču obratite se g. Stanetu Plutu)