Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

APRIL 2011

 

Stanje na pčelinjaku  

Posle relativno hladne zime nije se očekivalo da će cvetanje voća tako brzo da krene, ali kajsije i dženerike su procvetale već krajem marta, što uz prosečne temperture u aprilu, nagoveštava da cvetanje bagrema može biti u granicama prosečnog, ili i ranog, početkom maja. I sa pčelama se desilo nešto što se ne dešava baš često, da su tek u martu započele novi ciklus legla. Naime, većina društava je sigurno već početkom januara započela negovanje malih površina novog legla, ali posle većih zahlađenja u januaru, matice su većinom prestale da nose, i posle izlaska tog prvog legla, društva su ostala jedno vreme bez legla. To ne bi trebalo smatrati za loš znak što se tiče stanja i ravoja društava. Naprotiv, iskusni stariji pčelari, kao na primer pokojni Ivan Vener, velepčelar iz Kupinova kod Šapca, je govorio: "ako bih mogao da komandujem matici kada da nosi jaja, a kada da prestane, komandovao bih joj da što ranije prestane da nosi u jesen i što kasnije počne da nosi u proleće".

Što se tiče stanja društava, na jednoj strani ima vesti od vrlo ozbiljnim stradanjima, u nekim delovima Bosne, Srbije... dok iz nekih drugih krajeva izveštavaju da su društva u veoma dobrom stanju, da su prezimila bolje nego što je odavno bio slučaj. Osim stradanja, sa dosta pčelinjaka izveštavaju da su društva po snazi slabija nego inače, tako da sve to govori da je stanje ovog proleća više nego raznoliko. Specifično je i da pčelari ovog proleća izveštavaju da u košnicama ima dosta meda, odnosno da potrošnja nije bila velika.

Radovi na pčelinjaku

Pčelari koji nisu obavili prolećne preglede, sada će to učiniti sa prvim danima aprila. Najverovatnje će odmah pri samom pregledu da se susretnu sa potrebom da moraju i da urade proširenje legla, ili sprovedu neku drugu neophodnu meru.

Pošto se društva puno razlikuju po snazi, od kraja do kraja, od pčelinjaka do pčelinjaka i od košnice do košnice, pčelari treba da prilagode rad prema stanju u košnici. Tako, kod najsnažnijih društava, neće biti potrebno mnogo posla: eventualno oduzimanje ponekog rama viška, koji nije zaposednut leglom i nema mnogo meda, dodavanje praznih ramova radi zaleganja, kao i dodavanja 2-3 satne osnove, zavisno od tipa košnice. Dobra društva u desetoramnim DB košnicama (slično tako i u AŽ košnicama, kao i LR košnicama kod kojih je plodište samo u jednom telu) ispuniće plodišta veoma brzo, najkasnije do polovine aprila, i biće neophodno dodavanje medištnih nastavaka. Dobra društva u 12-to ramnim DB košnicama, kao i LR košnicama gde je plodiše u dva tela ispuniće plodišta nešto kasnije, ali takođe pre početka cvetanja bagrema. To posebno važi za društva koja će koristiti pašu uljane repice, perka, ili jaku voćnu pašu. Isto tako i pašu maslačka, vrbe, crnjuše, ili neke druge jake prolećne paše. Takva društva bi ove godine mogla da daju lepe količine prolećnog meda.

Na drugoj strani, društva srednje jačine ili slabija (tamo gde su iz zime izašla slabija nego inače) zahtevaće više nege i strpljenja. Slabija iz te kategorije se još uvek ne smeju proširivati jer će to usporiti razvoj, već treba sačekati da se malo više razviju, da se izlegu nove pčele i da se leglo proširi, najpre po ramovima gde je prisutno a ne po novim, sa strane. Pre proširenja legla novim praznim ramom ili satnom osnovom, dobro je prvo primeniti neke druge mere, kao onu sa preokretanjem jednog ili svakog drugog rama legla, čime se veoma ubrzava širenje legla. Neki pčelari preokreću celo plodište za 180 stepeni, što je takođe dobra podsticajna mera ali manje efikasna od preokretanja pojedinačnih ramova. Treba imati u vidu da se preokretanje ramova radi samo ako pčele dobro pokrivaju te ramove i ako leglo prelazi polovinu površine rama, u suprotnom može se izazvati prehlada legla, njegovo oštećenje i zastoj razvoja. Kod društava gde je leglo malo, treba biti strpljiv i suziti ih sa strane legla tako da im dodamo ram sa medom uz leglo, da povećanje legla ne ide u širinu, već da se širi površina pod leglom na tom ramu. U tom cilju, može se pomalo otklapati medni venac na ramu sa leglom posebno ako je u drugom delu rama dosta meda, čime se pčele stimulišu da uklanjaju taj otklopljen med i da pripremaju saće za zaleganje. Kod društava koja su na granici između te dve kategorije, treba izvršiti izvesno proširenje legla dodavanjem izgrađenog praznog ili polupraznog rama (sa mednim vencom) sa strane.

Treba napomenuti da će krajem marta i prvih dana aprila, zbog pomenutog ponovnog početka zaleganja početkom marta, u većini društava tada masovno da se pojavi veći broj mladih pčela. To treba imati u vidu pri proceni koliko treba proširiti društva, da li dodavati ramove ili ne, koliko i gde. Ne bi trebalo ni preceniti ni podceniti povećanje broja pčela u košnici, koje nekada može biti vrlo naglo i iznenađujuće, nekada sporo a nekada da skoro sasvim izostane - da društva opadaju po snazi ako su zahvaćena bolešću (najčešće nozemozom). Da bi se pravilno postupilo, treba se držati pravila da je bolje malo i zakasniti sa proširenjem nego poraniti, ali greška je naravno ako se više zakasni, jer bi se društvo razvilo mnogo bolje da se na vreme radilo a može se desiti da se izazove i rojidbeni nagon. U takvoj situaciji, češći obilasci pčelinjaka su neophodni, ne moraju se ramovi stalno podizati već samo na brzinu pogledati odozgo preko ramova kakvo je stanje. Ako je preko satonoša postavljena plastična folija, što neki pčelari primenjuju, uznemiravanje pčela podizanjem poklopne daske je minimalno.

Još nešto treba napomenuti vezano za dodavanje ramova radi proširenja legla. Neke ramove, zavisno od toga da li su prazni ili ne, kakva je dubina ćelija u njima, kakva je debljina ćelija i slično, pčele će radije puniti polenom i nektarom nego što će ih matica zalegati. Iskusni pčelari mogu prepoznati takve ramove i lakše izbeći da ih pčele koriste za deponovanje nektara i polena, umesto za leglo. Naravno, društvima uvek treba omogućiti prostor gde pčele mogu da stavljaju nektar i polenov prah, ali prevashodni cilj pčelara u proleće je da podstakne negovanje što većeg legla u košnici. U tom cilju, ne bi trebalo dopustiti više od dva rama sa strane legla, koja ne sadrže leglo već samo med i polen. Ako ih bude više, treba ih vaditi i davati drugim društvima ili čuvati za rezervu za kasnije rojeve i slično. Radi postizanja istog cilja, satne osnove treba radije dodavati u sredinu legla, nego skraja, a isto tako i lepe, prazne, izgrađene ramove. Ali to važi samo ako je u košnici 4 i više ramova sa leglom, dobro zaposednutih pčelama. Za slučaj 3 rama legla, ramovi za proširenje se dodaju sa strane legla. A već je spomenut slučaj kada je leglo malo a na više ramova, recimo 4, bolje je ne vršiti dalje proširivanje, već ga suziti i podsticati da se proširi po tim istim ramovima.

Kada se društvo razvije na 5 i više ramova legla, mogu mu se dodavati istovremeno i po dve satne osnove. Kod baš snažnih društava, sa dosta pčela, obe osnove se mogu staviti u sredinu legla, ne jedna do druge već razmaknute za jedan ram. Pčele uvek bolje izgrađuju osnove ako su postavljene uz ram s otvorenim leglom. Inače, osnove se stavljaju jedna u sredinu a jedna skraja legla, ako nismo sigurni da li da ih obe stavimo u sredinu. Posle dodavanja osnova, poželjno je odmah prihraniti pčele da bi ih brže izgradile, to jedino nije potrebno ako je polenska i nektarska paša dobra.

Pri pregledu košnice, dobro je pogledati zatvoreno trutovsko leglo, proveriti ima li u njemu varoe ili ne. To će omogućiti procenu zaraženosti varoom i za planiranje kasnijih tretmana.

Podsticajno prihranjivanje šećernim sirupom ili razređenim medom biće veoma korisno za pčelinja društva, posebno dok se ne pojavi jači unos nektara i za vreme kišnih dana. Tada će biti korisno i sipanje tople vode u hranilice, koja je pčelama veoma potrebna za pravljenje hrane za leglo.

Uklanja se višak ramova izkošnice - koji nisu zaposednuti pčelama, u kojima nema legla a nema ni nekih većih količina meda, i koji su manje ili više deformisani, oštećeni, previše stari, ubuđali. Mogu se najpre stavljati na kraj košnice, otklapati pomalo med iz njih, a kada ga pčele pokupe, takvi ramovi se vade i pretapaju.

Utopljavajući materijal ne treba skidati sa košnica, već naprotiv, može se i povećati.

Ako pojilice nisu ranije postavljene, sada je krajnje vreme. Sa leta se skidaju češljevi, ako to nije ranije učinjeno.

Pčelari koji su u mogućnosti, dobro je da svoje košnice presele na neku od boljih paša u blizini. To bi omogućilo brži razvoj, a ako su društva jaka, mogu doneti i med za vrcanje. U Makedoniji, pa možda i u nekim delovima Srbije, može se očekivati rano cvetanje bagrema ako vreme u aprilu bude toplo, bagrem bi mogao cvetati na samom kraju aprila i početkom maja, a u Makedoniji i pre.

Na dobrim polenskim pašama šteta je ne sakupljati polenov prah. To se radi skupljačima polena, spoljnim, koji se kače na poletaljku, ili unutrašnjim, koji se stavljaju na podnjaču, ispod plodišta. Dobar način skupljanja polena, zapravo već prerađenog polena - perge, je i vađenje iz saća. Perga sadrži više lekovitih sastojaka neko polen sakupljan skupljačima, pa se i više ceni. Dobro je da se odmah stavi u tegle i prelije medom, ili izmeša s medom. Polen sakupljen skupljačima dobro je odmah pomešati sa medom, bez prethodnog sušenja, čime se može podstaći delimična fermentacija u medu, što i treba da bude cilj, i bliže je prerađenom polenu u saću - pergi.

 

Ostali radovi

Što pre ukovati i ožičiti ramove, ako to nije ranije urađeno, i utopiti u njih satne osnove. Ako ima stradalih društava, košnice skloniti, saće pretopiti a košnice dezinfikovati.

Ako se facelija seje početkom aprila, počeće da cveta početkom juna, to treba imati u vidu radi planiranja setve. Zadnji je trenutak za sadnju medonosnog drveća i šiblja.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u aprilu prošle godine, možete se upoznati preko stranice april2010.