Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

FEBRUAR 200

Stanje na pčelinjaku  

Januar je bio pravi zimski mesec, bez mnogo snega ali sa niskim temperaturama koje su pogodovale mirovanju pčela. Mnogo je bolje kada je januar hladan i kada matice što kasnije počnu da nose jaja, a da ne govorimo kako je nepovoljno u kontinentalnim uslovima kada se leglo previše razvije ovako rano.  Izgleda da su pčele potrošile ipak više hrane nego što se očekivalo, ima već slučajeva stradanja pčelinjih društava od gladi u januaru. Dosta je često probijanje mednog venca iznad legla, pa iako na krajevima istih ramova ima meda, može se desiti da pčele kasnije stradaju, pogotovo ako započnu negovanje legla na delu saća bez meda. Društva su brojna i za sada nema velikog osipanja broja pčela.

Primećen je i ulazak raznih štetočina u košnice (miševi, rovičice), pa bi trebalo prokontrolisati visinu leta i ako to nije ranije učinjeno, postaviti češljeve ili neke druge graničnike.

Radovi na pčelinjaku  

Obići pčelinjake, pogotovo pri toplijem vremenu i posmatrati aktivnost pčela na letu, ukoliko budu izletale. Videti da li mogu slobodno da ulaze i izlaze (da li leta možda nisu zatvorena mrtvim pčelama) i da li ima pojave grabeži (ako su leta zaprljana, ako ima borbe ili neobične aktivnosti u odnosu na druge košnice). U slučaju da postoji grabež, odmah ustanoviti razlog. Ako je društvo stradalo, onda je najbolje izvaditi sve ramove, očistiti podnjaču, zatvoriti košnicu i ostaviti leto otvoreno kako bi se tuđe pčele odvikle od ulaska. Ako to nije moguće, onda samo zatvoriti košnicu, eventualno je preneti na neko drugo mesto.

Ako je društvo živo, pogledati u kakvom je stanju i suziti leto na najmanje, samo jedna pčela da prođe. Ukoliko to ne pomaže, onda je najbolje privremeno ga zatvoriti, obezbeđujući mu ventilaciju. Ako nema maticu a zdravo je, spojiti sa sa nekim drugim društvom.

Izvršiti letimičan pregled košnica bez podizanja ramova i ustanoviti da li je potrebno intervenisati dodavanjem šećerno mednog testa (pogače). Ukoliko ranije nije dodavana, a medni venci iznad pčelinjeg klubeta nisu bili dovoljno veliki, najverovatnije da će pčelama biti potrebna pomoć. Naravno, idealno bi bilo ne uznemiravati pčele i da su jesenas ostavljene sa dovoljno hrane Treba imati u vidu da bi bila velika šteta i sramota za pčelara da pčelinje društvo strada od gladi, pa je bolje za svaki slučaj proveriti stanje ukošnici ako baš nismo sigurni šta je sa hranom. Čak i u slučajevima ako u košnici ima ramova sa dosta meda, ako ti ramovi nisu na dohvat pčelinjem klubetu, pčele će uginuti od gladi ako ozbiljnije zahladi. To se može desiti čak i ako se hrana nalazi na istom ramu, ali udaljena od pčela.

Ako se pogača kupuje ili pravi, voditi računa da se kupi (napravi) kvalitetna, koja osim što treba da sadrži kvalitetne sastojke, nije suviše tvrda ali ni meka da curi na pčele. Veoma je važna kompaktnost pogača, ako su dobre, i mekane pogače neće cureti. Curenje se samo delom može izbeći užim prosecanjem plastične kese u kojoj se nalazi pogača, ali se na tu meru ne sme oslanjati.

Februar je mesec kada najkasnije treba predati uzorke pčela na analizu, zavisno već od pravilnika u pojedinim državama. To treba obavezno učiniti, sakupljanjem mrtvih pčela iz košnice, ili ispred košnice i slanjem nadležnom veterinarskom institutu. Već je govoreno o tome da je kontrola pčelinjaka od strane veterinara neophodna za savremeno pčelarenje i za položaj savremenog pčelara u društvu, da bi mogao da očekuje da osim obaveza ima i određena prava.

Ukoliko je neko pčelinje društvo stradalo, zatvoriti košnicu i prvom prilikom ukloniti je sa pčelinjaka. Očistiti je i dezinfikovati a ramove ako su prazni pretopiti. Ukoliko društvo nije stradalo od neke zarazne bolesti (nozemoza, američka kuga) već od varoe ili gladi, ramovi se mogu stavljati i u druge košnice. Ipak, savetuje se da se to radi samo ako na njima ima meda, polena i ako je saće dobro, u suprotnom najbolje je i njih pretopiti.

Ako bude toplih dana, dobra je mera da se ramovi sa medom i polenom koji eventualno stoje skraja, približe uz samo leglo (tada će već početi zaleganje). To se obično radi kod DB košnica (veći ramovi) i društava koja nisu jaka ili su jesenas imala dosta legla, čijim izlaskom je ostalo puno praznog saća u sredini pčelinjeg gnezda. Takođe i kod društava koja sada zauzimaju manje ramova nego jesenas, čije je klube "krenulo" u neku od strana košnice.

Pčelari koji su tehnikom pčelarenja (polunastavci ili puni nastavci sa medom, zatim obilnim količinama ostavljene hrane) obezbedili da pčele i sada imaju dovoljno hrane na dohvatu, ne treba ni da otvaraju košnice, već mogu da puste pčele da miruju do početka proleća.

Dobro je pripremiti pojilice sa svežom vodom za pčele u blizini pčelinjaka, najbolje desetak metara udaljene od košnica. Postaviti ih na osunčanom mestu, kako bi voda bila što toplija.

Proveriti ispravnost postolja košnica, ako je potrebno, ponovo nivelisati košnice jer je moguće da su tokom zime postolja neravnomerno tonula u zemlju i da su košnice previše nagnute na neku stranu.

Ako se planira pomeranje nekih košnica u okviru pčelinjaka, najbolje je to uraditi kada se nagoveštava talas hladnog vremena posle premeštanja, kako pčele ne bi odmah izletale i vraćale se na staro mesto.

U krajevima sa toplijom klimom (primorje i sl.) u februaru kreće jači razvoj pčelinjih društava nego u unutrašnjosti. Pčelari iz tih krajeva već mogu primenjivati mere savetovane za mart.

Ostali radovi  

Dosta je posla u radionicama pčelara sa puno košnica, ali i oni sa manjim brojem košnica imaju obavezu da izvrše osnovne pripreme za nastupajuću sezonu: nabavljanje voštanih osnova, ramova, kovanje, žičenje, nabavka šećera, eventualno pravljenje pogača, nabavka hranilica, čišćenje i dezinfekcija košnica, starih ramova,...

Sadnja medonosnog drveća je stalni zadatak pčelara i najbolje je da se vrši pre kretanja vegetacije.

Veoma je važno da se pčelari koji žele da se ozbiljnije posvete pčelarstvu raspitaju o mogućnostima registracije pčelinjaka, o svojim pravima i obavezama, a to mogu da učine kod referenata za poljoprivredu u svojim opštinama, dok neke informacije mogu dobiti i u udruženjima pčelara.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u februaru prošle godine, možete se upoznati preko stranice februar2005.