Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

JANUAR 2011

 

Stanje na pčelinjaku  

U nekim krajevima bivše Jugoslavije košnice su dobro pokrivene snegom, dok u drugim, što je češći slučaj, nema snega i pčele često izleću, a već je počelo da cveta i prvo prolećno bilje. Ne može se reći da ona društva u snegu teže zimuju, niti lošije, i pčelari su oduvek izveštavali da im pri vrlo hladnim zimama pčele često veoma dobro zimuju, i obratno. U svakom slučaju, ishod zimovanja je za sada neizvestan a godina iza nas je bila zaista specifična i po klimatskim uslovima i po medenju, pa je tim teže bilo šta prognozirati. Nije isljučeno da proleće nastupi dosta rano, ali u svakom slučaju pčelari treba da budu oprezni sa tim isuviše ranim otopljavanjima.

Pčelari u Sloveniji su imali rekordne prinose sa jelove medljike, dok je na primer u Srbiji bagremova paša bila veoma slaba, a u većini krajeva i druge paše, osim suncokreta u Vojvodini, koje je bio u granicama proseka. I tako, sada u košnicama, negde je puno prirodnog meda, ali češći je slučaj da je bilo neophodno veliko prihranjivanje ili davanje meda iz rezerve.

I dalje stižu vesti o nekim stradanjima pčelinjaka koja su se ispoljila kao potpuno nestajanje pčela iz košnica (CCD). Isto tako, puno se govori o nozemi cerani, azijskoj nozemozi (bolesti pčela) koja se širi i Evropom pa i ovim krajevima. Ipak, srećom, čini se da je dosadašnji tok zimovanja dobar u većini krajeva, bez obzira na vrlo različite uslove zimovanja.

 

Radovi na pčelinjaku

U decembru nije bilo potrebno otvarati košnice, osim ako nije postojao neki poseban i neodložan razlog, a sada je mogućih razloga za otvaranje više, pa treba postupiti prema uslovima i potrebama. Oni pčelari koji ne praktikuju dodavanje pogača i koji su pčele ostavili sa dosta hrane, neće ni u ovom mesecu imati neki poseban posao na pčelinjaku, osim da ga obiđu i pogledaju košnice spolja. Pčelari koji praktikuju dodavanje pogača se mogu svrstati u dve kategorije - jedni koj ito čine "iz navike" i "radi svake sigurnosti" i drugi koji su zbog malih i kritičnih količina hrane u košnici zaista prinuđeni da sada reaguju. Ovoj drugoj grupi se svakako preporučuje da obavezno dodaju šećerno - medne pogače, bez obzira da li pčele izleću iz košnica (ako je temperatura viša) ili ne. Prva grupa može i da sačeka sa dodavanjem a dobro je da makar nekoliko košnica otvore i provere kakvo je zaista stanje sa hranom i pčelama. Nekada se desi da se klube tokom zime pomeri na stranu gde ima nedovoljno meda pa pčele mogu da stradaju iako u košnici ima hrane. To se dešava i u LR košnicama gde pčele zimuju u dva nastavka a klube ostane u donjem nastavku gde je nedovoljno meda.

Sada se verovatno već pojavilo novo leglo u košnicama jer je krajem decembra znatno otoplilo u mnogim krajevima bivše Jugoslavije, a i tamo gde su košnice pod snegom (Slovenija, visoke planine...) uskoro će pčele početi da neguju novo leglo. Dobro je krajem meseca dodatno utopliti košnice odozgo, ako to nije ranije urađeno. Mišljenje autora ovog teksta je da nije jedini cilj tog utoplljavanja da se smanji gubitak toplote u košnici, već i da se smanji kondezacija na pokopnoj dasci, time što će se smanjiti razlika u temperaturi sa jedne i druge strane poklopne daske.

Treba pogledati kako će pčele da se snabdevaju vodom kada budu izletale i pripremiti neko pojilo ako nema u blizini prirodne vode, to će posebno biti aktuelno u februaru i martu za vreme toplih dana kada izletanje bude češće.

Pogledaćemo najpre stanje na poletaljkama, da vidimo da li je tu sve u redu. Ne treba da zabrinjava ako vidimo poneku mrtvu pčelu, to su verovatno stare pčele koje nisu mogle duže da izdrže zimovanje, ili su pčele koje su se iz nekog drugog razloga odvojile od klubeta i smrzle. Ali ako vidimo veći broj mrtvih, onda ćemo otvoriti košnicu i ustanoviti razlog. Pčelari koji imaju košnice sa žičanim podnjačama, mogu povući fijoke i pogledati u kom delu košnice se nalazi klube (po izmrvljenom vosku se vidi) a tom prilikom, kroz žičanu mrežu mogu pogledati ramove i klube odozdo.

Za vreme toplih dana kada pčele izleću na pročisne letove, i počnu verovatno i da pomalo donose i prvi polen, treba doći na pčelinjak i pogledati da li izleću pčele iz svih košnica. One košnice iz kojih pčele ne izleću treba najpre pogledati. Može se desiti da su izletale ranije pa im sada nije potrebno da ponovo izleću. Ali moguće je da je takvo društvo stradalo, u tom slučaju košnicu treba zatvoriti da se ne bi kasnije kada više otopli izazvala grabež. Ramove treba pretopiti a ako nije u pitanju zarazna bolest, onda se mogu kasnije dodavati drugim društvima.

Ako se primeti takvo stradanje društva pri kome košnica ostaje potpuno prazna, bez pčela, trebalo bi pri povoljnijem vremenu pogledati i ostala društva, da možda nisu oslabljena i slično. Praktično, trebalo bi pri nešto toplijem vemenu uraditi letimični pregled da bismo eventualno pomogli nekim društvima ako su u kritičnoj situaciji. Na primer ako su znatno oslabila i rezerve hrane su im sada udaljene, treba im približiti med, utopliti ih ili eventualno spojiti sa nekim drugim društvom.

Nadajmo se ipak da će takva stradanja biti retka i da će pčele biti u dobrom stanju. U slučaju da krajem januara više otopli, može se uraditi letimični pregled košnica, bez podizanja ramova, da bi se videlo da li je potrebna neka intervencija. To se savetuje za slučaj da košnice nisu prethodno skoro otvarane iz nekog razloga (pogače i sl.), ako jesu, onda ovaj pregled neće biti potreban. Treba još jednom naglasiti ono što je na početku rečeno, da pčelari koji su ostavili društva sa puno hrane, sada uopšte ne moraju da otvaraju košnice niti je to potrebno, osim baš možda nekih posebnih slučajeva.

 

Ostali radovi

Januar je obično mesec intezivnijih pčelarskih okupljanja, a tada ima i dosta praznika, pa je možda aktivnost pčelara u radionicama manja. Ipak, i sada treba razmisliti o tome šta je sve potrebno da pripremimo za proleće, da nabavimo, naručimo, ili da i sami uradimo.

Ukoliko vremenski uslovi i stanje zemljišta to dozvoljavaju, sada se takođe mogu saditi medonosne biljke - drveće i žbunje na pčelinjaku i u njegovoj blizini. Takođe, dobro je vreme za obradu zemlje za eventualnu setvu medonosnog bilja.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u januaru prošle godine, možete se upoznati preko stranice http://www.pcela.rs/jan10.htm