Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

JUL 2009

 

Stanje na pčelinjaku  

Posle obilnih padavina u prethodnom mesecu i u jul ulazimo sa kišnim danima ali i najavom visokih temperatura. Po nekim izveštajima sa suncokretove paše, kiše su dosta umanjile prinose u prvim danima medenja. Nadajmo se da će se stanje kasnije popraviti, a i da će padavine uticati na dobro cvetanje i medenje raznog bilja tokom ovog i narednih meseci - posebno belog bosiljka, livadskih i ritskih biljaka, kao i pojavu medljike. U nekim brdskim krajevima u Srbiji već je bila primećena pojava medljike sa hrasta u drugoj polovini juna, ali medenje je prekinutno zbog kiše. Isto tako, mogla bi da se očekuje i medljika sa jele u krajevima gde ima jelovih šuma. Iz nekih primorskih krajeva u Hrvatskoj ima izveštaja o dobroj paši kadulje.

Pčelinja društva su mnogo bolja nego što su bila početkom godine jer su unosi meda u bagremu većinom bili jako dobri ili makar prosečni i omogućili su da pčele snabdeju plodišta prirodnim medom, što je jako značajno za njihov razvoj. Ali, kao što je pisano početkom godine, i dalje ima razlika u snazi i stanju društava, što je posledica ranijih uslova u kojima su se nalazila.

Radovi na pčelinjaku

Jul je mesec u kome se poslovi iz tekuće sezone preklapaju sa poslovima pripreme za narednu sezonu. U tom smislu, uvek je korisno ako pripreme za narednu sezonu počnu ranije, ali to nije uvek moguće, posebno ako su košnice još na nekoj paši.

Jedan od glavnih poslova je sticanje uvida u stanje pčelinjih društava i preduzimanje potrebnih mera. Iskusni pčelari će već i letimičnim pregledom nekoliko košnica steći uvid u stanje na pčelinjaku, dok je manje iskusnim potreban detaljniji pregled. Pregled se može obaviti kada i skidanje medišta, ali to nije preporučljivo na većim pčelinjacima i u slučajevima slabe paše jer može uvećati opasnost od grabeži. Pčelari koji nisu skinuli medišne nastavke za vrcanje trebalo bi da to obave u toku ovog meseca ili početkom avgusta da bi što pre spremili pčele za prezimljavanje, odnosno da bi im dali vremena da se pripreme.

Savetuje se da se ostavi što više prirodnog meda a samo deo dopuni prihranjivanjem šećernim sirupom, naravno idealno bi bilo da se šećer i ne koristi u prihranjivanju. Sada je vreme da se polunastavci - magacini hrane postave ispod plodišta, kako bi pčele mogle da prenose med u medne vence u plodištu. Ako se košnice nalaze na paši, taj posao se obavlja kasnije, po završetku paše.

Jako je važno znati stanje i kvalitet matice u društvu, pa ako ne postoji neka evidencija o tome, uvid se može steći posmatranjem legla - njegove kompaktnosti, veličine i dr. kao i vizuelnim posmatranjem matice. Trebalo bi obratiti pažnju i na eventualno prisustvo tragova matičnjaka u košnici posebno zato što je ove godine bilo pojačano prirodno rojenje, a neka društva su vršila i tihu zamenu matica. U slučajevima da se naiđe na tragove rojenja ili tihe smene, ili se od ranije zna za takve slučajeve treba znati da su u takvim društvima prisutne mlade matice i samo treba proveriti da li one normalno nose.

Ako su u košnicama stare matice, oštećene, bolesne i sl. njih bi trebalo promeniti bilo odgajivanjem nove bilo kupovinom. To je najbolje obaviti što pre a što se tiče odgajivanja, u julu još nije kasno ni za prinudno odgajivanje matica - oduzimanjem stare i puštanjem da pčele same odgaje novu maticu. Pri tome treba napomenuti da se to ne preporučuje u slučaju slabih društava, bolesnih i ako je u košnici jako loše i staro saće. Veoma je dobro na primer na nedelju dana pred obezmatičenje društvu dodati satnu osnovu da je matica zalegne, gde će pčele kasnije da odgaje matičnjake. Da bi društva sa budućim novim maticama mogla da na vreme odgaje mlade pčele koje će biti sposobne za prezimljavanje, te zamene matice prinudom bi trebalo obaviti što pre, najbolje na samom početku meseca ili u njegovoj prvoj polovini. Prekidanje ciklusa legla je i jedna od mera protiv varoe pa je u tom smislu jako korisna a tom prilikom se može obaviti i neki tretman protiv varoe.

Rojeve koji su formirani ove godine treba negovati, prihranjivanjem ako nema dobre podsticajne paše i dodavanjem satnih osnova. Uopšte, sada se još uvek preporučuje dodavanje satnih osnova na izgradnju dok kasnije to nije najpoželjnije jer pčele već osećaju dolazak zime i u mlado novoizgrađeno saće najćešće deponuju med i polen a izbegavaju da tamo neguju leglo.

Eliminaciju strarog i lošeg saća (previše trutovskih ćelija, nepravilnih, oštečeno saće) najbolje je izvršiti što pre, kako bi se izbeglo da pčele formiraju klube koje bi ušlo u zimu na lošem saću. Nepogodne ramove treba odvajati skraja košnice, iza pregradnih daski, ili stavljati u nastavke koji se spuštaju ispod plodišta, kako bi pčele prenele med u ramove na kojima će i zimovati.

Društva koja su dala manje meda za vrcanje veroavtno su blokirala plodista, pa bi bilo dobro da se rasterete od dela meda u plodištu i umesto njijh da im se daju satne osnove. O tome je pisano prilikom saveta za zimovanje, da su tokom zime na primer kod DB košnica pčelama praktično nedostupni krajnji ramovi sa medom, ako su udaljeni od klubeta. Mnogo je korisnije staviti samo po dva rama sa medom sa svake strane klubeta (na kojima će biti i polena) a ostatak ramova da bude sa leglom i dobro zaposednuto pčelama, nego da sa strane legla bude po 3 ili i više ramova sa medom čime se  zapravo i sužava  klube i otežava mu se proširenje i razvoj jer nema mesta za negovanje legla. Još gora varijanta je ako u košnici ima više ramova sa medom sa strane legla ali koji imaju samo manje količine meda i praktično predstavljaju veliki rizik za zimovanje i smetnju pri kasnijem razvoju.

Kod rojeva koji zaposedaju ukupno 5-6 ramova, to se posebno odnosi na DB košnice, iskustvo govori da je dovoljno da sa strane legla imaju i samo po jedan ram sa medom ali zaista pun, i u kome će biti i polena. Pri njihovim pripremama za zimu pčele će i u ramove sa leglom, posebno one pri kraju klubeta, stavljati polen. Generalno, jedna od važnih i veoma poželjnih karakteristika kranjske pčele da polen deponuju u sve ramove sa leglom a ne samo krajnje i u ramove neposredno uz leglo.

Pčelari koji praktikuju rane tretmane protiv varoe obavljaju ih već posle vrcanja meda, ostali će to ostaviti za kasnije. Pčelarima na čijim pčelinjacima je bila prisutna nozemoza krajem prethodne zime, posebno tamo gde je to bilo u većoj meri, savetuje se da sada daju uzorke pčela iz sumnjivih društava na ispitivanje, kako bi znali šta mogu da očekuju naredne zime i kako bi preduzimali odgovarajuće mere.

Oni pčelari koji su imali gubitke društava usled uticaja virusa koji su prenošeni varoom treba da znaju da se ta bolest ne prenosi saćem i da slobodno mogu da koriste ramove iz takvih stradalih društava, za ralizku npr. od uginuća od američke kuge ili nozemoze. Različiti su simptomi za takva virusna stradanja pčela, zavisno od tipa virusa: iščezavanje pčela iz košnica krajem leta i početkom jeseni, ili masovno uginjavanje pčela u košnici i padanje na podnjaču, gde se zadnjim koprcanjem ravnomerno raspoređuju u debljem sloju.

Obezbediti vodu na pčelinjaku.

Ostali radovi  

Pakovanje i prodaja meda i drugh pčelinjh proizvoda bi trebalo da počnu odmah posle vrcanja. Osim same prodaje, pčelar bi trebalo da ima za cilj i edukaciju kupaca i postepeno povećanje njihovog broja. Često se podcenjuju ostali proizvodi koji se mogu dobiti od pčela, a treba znati da i sama bogatija ponuda već predstavlja korak više u privlačenju kupaca. Tako, može se predložiti čitav niz proizvoda koje takoreći svaki pčelar može da proizvede, a i onima koji su manje iskusni nije potrebno mnogo da bi ovladali proizvodnjom većeg broja proizvoda.

Nabrojaćemo samo neke od proizvoda koji se mogu ponuditi: med - u tečnom i kristalisanom stanju (ne savetujemo dekrisalizaciju već edukaciju kupaca o kristalisanom medu), različitih vrsta i u različitim pakovanjima, saće u medu, med sa voštanim poklopčićima, med u boksesima ili sečeno, oceđeno i upakovano medno saće, med sa suvim i koštičavim voćem, osušen polenov prah kao samostalan proizvod ili pomešan sa medom, perga iz saća - polenov prah prerađen od strane pčela, u sirovom obliku ili pomešana sa medom, propolis - u obliku kapi, granula, pomešan sa medom, vosak - mala pakovanja voska od devičanskog saća, ili sveće od voska... Proizvodi koji su malo složeniji za proizvodnju, ali o kojima bi pčelari takođe trebalo da razmišljaju su: medno vino - medovina, matični mleč, kreme sa voskom i propolisom, mleveno trutovsko saće sa medom i dr.

Pčelari koji žele da svoje proizvode prodaju na pijacama, trebalo bi da se kod veterinarskih inspekcija raspitaju o uslovima za registraciju prostorija za vrcanje meda.

Od ostalih radova u julu treba istaći uređenje pčelinjaka, popravku i farbanje košnica.

Obilne kiše koje su padale u junu mogle su da izazovu preveliko kvašenje zemljišta i slabljenje postolja za košnice, pa i preturanje košnica kao vrlo neprijatan ishod. Naravno, ne treba paničiti ni u takvim slučajevima već smireno postaviti košnicu najpre na improvizovano postolje pa zatim popraviti postolje ili napraviti novo.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u julu prošle godine, možete se upoznati preko stranice jul2008.