Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

JUN 2011

 

Stanje na pčelinjaku  

U nizijskim krajevima bagremova paša je završena, dok u brdskim još uvek traje. Relativno niske temperature pre početka cvetanja su uticale da se napravi nešto veća razlika u početku cvetanja na različitim terenima u odnosu na neku prosečnu razliku. Nemamo mnogo izveštaja o paši ali reklo bi se da spada u prosečne, a u nekim krajevima i u bolje. Dosta je naravno zavisilo od stanja pčelinjih društava, njihove snage, strukture pčela i dr. a karakteristično je da su i slabija društva izlazila u medišta i davala nešto unosa za vrcanje. Iako je bilo informacija o dosta dobrim dnevnim unosima (npr. okolina Umčara, 19. maja - 9kg) izgleda da je ukupan prosečan unos oko 30kg po košnici. Deo od toga je smešten u plodište, deo vode iz nektara ispario, deo potrošen od strane pčela, a ostatak je smešten u medišta. Može se predpostaviti da je prosečan prinos za vrcanje jedno DB medište, možda nešto više, ali u će u brdskim krajevima najverovatnije biti mnogo veći, možda dva polumedišta, pa i više, znači oko 25-30kg.

Sada počinje paša kupine, bagremca, takođe i paša sa detelina a sredinom meseca i lipova paša.

 

Radovi na pčelinjaku

Dok med zri u medištima, nema mnogo potrebe i posla oko otvaranja košnica. Neki pčelari već počinju vrcanje, primetno je da će med ove godine dosta dobre gustine i bez dugog čekanja na zrenje, ali naravno, pri vađenju ramova za vrcanje uvek treba birati najzreliji med i najviše poklopljen i izbegavati ramove gde ima unosa nekog novog nektara koji može da poveća procenat vode u medu. Savet je da se ipak ne žuri previše sa vrcanjem posebno ako to nije nužno (seleći pčelari obično pre vrcaju) jer med nastavlja zrenje i u poklopljenom saću. Trebalo bi ostaviti prostora - prazno saće, da pčele mogu da unose i med, koji se može pojaviti sa nekom drugom pašom. Radi toga, ispod nastavka sa poklopljenim medom se može staviti nastavak sa praznim saćem, ili delimično praznim.

Posle vrcanja vraćamo na košnice izvrcano saće da ga pčele očiste i poprave. Ako nema neke kasnije paše, to saće se kasnije vadi iz košnice i posebno čuva, eventualno se može ostaviti neki nastavak za eventualnu drugu pašu.

Pčelari koji žele da formiraju nove rojeve, dobro će uraditi ako u snažna društva postave 1-2 satne osnove, da bi imali više ramova sa leglom na raspolaganju i da bi manje slabili osnovna društva. Ramove koji se izvade iz košnica treba podići u gornje nastavke (zavisno od tipa košnice) ili ako su to ramovi sa medom i polenom, mogu se stavljati u neku košnicu koja se za to odredi. Takva mera je dobra i da se poveća prostor za zaleganje (da se deblokira prostor legla) i možda može bar delom umanjiti težnju ka rojenju i savetuje se i ako ne želimo da formiramo nove rojeve.

Ako se već otvaraju košnice i vade ramovi, treba pogledati da li možda ima rojevnih matičnjaka. Svake godine naravno ima društava koja ulaze u rojevno stanje, najpre možda samo sa nekoliko matičnjaka a posle se taj broj obično poveća, a izgleda da je ove godine nešto veći procenat takvih društava, rojenje se javlja i tamo gde se retko javljalo. S obzirom da pčelinja društva nisu svuda bila toliko snažna pred bagrem, kod onih slabijih rojenje verovatno neće biti problem. Ali ako je pčelar pri postavljanju i razmeštanju ramova umesto da proširi, ograničio prostor za zaleganje samo na deo plodišta, ili je ograničenje nestalo iz nekih drugih razloga, rojenje se može javiti i kod relativno slabijih društava.

Stavljanje ramova sa satnim osnovama je dobra mera ako se želi da se formira roj tako da se stara matica uzme iz košnice sa delom pčela a pčele da odgaje novu. U tom slučaju, odvajanje stare matice je najbolje uraditi već 5-6 dana posle postavljanja ramova sa satnim osnovama, koje se ostavljaju u staroj košnici i na kojima će pčele lako započeti veći broj prinudnih matičnjaka, koji će biti zadovoljavajućeg kvaliteta.

U junu je dosta bogat unos polena, pa to treba iskoristiti za sakupljanje praha, ili eventualno vađenje prerađenog praha - perge, iz saća. Sada počinje i intezivniji unos propolisa, pa se mogu postavljati neke mrežice za propolis ili na drugi način namerno izazivati povećano deponovanje propolisa, radi kasnijeg uzimanja. Jun je veoma pogodan i za proizvodnju matičnog mleča, a naravno i za odgajivanje novih matica.

Nove rojeve je najbolje formirati ili kupiti što pre, kako bi se bolje razvili. Članak o tome se može naći na stranici o kupovini i negovanju rojeva. Karakteristično je da zadnjih godina cena rojeva znatno pada u odnosu na cenu meda.

Jun mesec je period kada su pčelinja društva u punoj snazi i zato ga treba iskoristiti da se urade najvažnije pripreme za narednu sezonu - zamenu matica, obezbeđenje rezervi zimnice za pčele, i u medu i u polenu, zatim za granju novog saća i drugo. Društva koja su loše zimovala i bila slabija u proleće, sada treba posebno negovati i pripremiti za narednu sezonu.

Obezbediti da pčele imaju čistu vodu u blizini pčelinjaka. Ona im je neophodna ne samo radi proizvodnje hrane za ishranu legla, već i za održavanje pogodne mikroklime u košnici (rashlađivanje i stvaranje optimalne vlage).

 

Ostali radovi

Izvršiti pripremu za vrcanje - nabaviti ambalažu, očistiti i urediti prostorije, obezbediti prostor za smeštaj meda.

Pčelari koji nameravaju da sele košnice na neku drugu pašu obići će teren, pripremiti košnice, obezbediti prevoz i sve drugo što je potrebno za selidbu.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u junu prošle godine, možete se upoznati preko stranice jun2010.