Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

MAJ 2014

 

Stanje na pčelinjaku  

Česte i ponekad obilne padavine i temperature niže od proseka karakterisale su prethodni mesec. Iz tog razloga, pčelinje paše u aprilu (voćna, perko i druge) nisu najbolje iskorištene, a društva, posle početnog burnog razvoja, sporoje su se razvijala ili su ušla u stagnaciju. Krajem aprila praktično nisu imala mnogo više legla nego na početku aprila, jedino se broj pčela povećao. Potrošnja hrane tokom kišnih dana je bila znatna i moglo se desiti da društva koja su imala nedovoljne zalihe meda ostanu bez hrane, da gladuju, a u ekstremnim slučajevima i da uginjavaju. I zalihe polena su istrošene, ali pčele nastoje da iskoriste svaki pogodan trenutak da donesu polen u košnicu.

Sudeći po razvoju bagremovih pupoljaka u martu i početkom aprila, cvetanje bagrema se očekivalo već oko 20-25. aprila, medjutim, zbog hladnog perioda koji je usledio, cvetanje je znatno odloženo, ali se još uvek svrstava u rano cvetanje. Može se računati da je na području centralnih delova bivše Jugoslavije bagrem u nizijskim delovima cvetao oko 1. maja, odnosno dan-dva pre ili posle 1. maja. U višim predelima cvetaće kasnije, što je pogodno za iskorišćavanje paše. Važna i zaista osobena karakteristika cvetanja ove godine je da na jednom istom teremu, u krugu od možda stotinak metara, početak cvetanja bagrema može da varira 5-7, pa i više dana, a ako se računa šire područje, krug od nekoliko kilometara, početak cvetanja se može razlikovati i za više od 10-12 dana. To će usloviti da cvetanje bagrema ove godine traje mnogo duže nego obično, u nizijskim krajevima najmanje 15 dana, a u brdovitim i do 20 dana pa možda i duže. Zbog toga, niske temperature sa kišom, koje su obeležile početak maja, ne moraju da previše brinu pčelare jer će posle nastupiti lepo vreme koje se poklapa sa maksimumom cvetanja i medenja bagrema. Ipak, nezahvalno je prognozirati moguće prinose, oni bi mogli da mnogo variraju, zavisno od stanja u pčelinjem društvu (količina zaliha meda, pčela, radno raspoloženje). od daljihi vremenskih uslova i od medenja bagrema.

Radovi na pčelinjaku

Pčelari su već postavili medišta na košnice i očekuju prve unose bagremovog nektara. Jedino su možda slabija društva ostala bez medišnih nastavaka, ali s obzirom da još nije sav bagrem otvorio cvetove, u narednih nekoliko dana i u njima će se izleći više pčela i možda će biti spremna za pašu. Iako te mlade pčele neće biti izletnice, bar ne u prvom delu paše, one su takodje neophodne da doprinesu dobrom iskorištenju paše.

Savetuje se da se odmah postavi veći broj medišnih nastavaka, odnosno da se ne čeka ispunjavanje jednog nastavka da bi se postavio sledeći. Čini se da će ove godine, sudeći po stanju u društvima, pčele relativno lako prelaziti u medišne nastavke, čak i ako su samo sa neizgrađenim satnim osnovama. To ipak podrazumeva da su plodišni nastavci puni pčela i meda, u suprotnom nektar će biti unošen u plodište umesto u medišta. Kod nekih košnica, npr. 12-to ramne DB košnice, ako društvo nije dovoljno razvijeno ili sa nedovoljno meda u plodištu, može se u plodištu postaviti pregradna daska (ili plastična folija prebačena preko praznih ramova skraja) iza 10-11. rama, čime će pčele biti stimulisane da pre pređu u medišne nastavke. Treba imati u vidu da je za dalji razvoj društva, za zdravlje pčela i uspešno prezimljavanje veoma važno obezbediti dobre rezerve meda i polena u plodištu.

Moguće je da se ove sezone, zbog kiše i odugovlačenja početka paše, rojevni nagon bude jače izražen u bagremovoj paši i neposredno posle nje. Ukoliko se u nekom društvu primete rojevni matičnjaci, teško da se može sprečiti rojenje i možda je najbolje formirati nekoliko rojeva od tog društva, uzimanjem celih ramova sa leglom i matičnjacima, eventualno i nekog rama meda. Dobro bi bilo uzeti i maticu i sa njom formirati jedan roj a društvu ostaviti par dobrih matičnjaka. Ostali ramovi se mogu dodati iz drugih društava ili to mogu biti i ramovi iz magacina ili satne osnove. Formirani rojevi ne moraju da budu veliki, jer s obzirom da je još rano u sezoni, dobro će se razviti čak i ako se sada formiraju samo sa 1-2 rama legla. Potrebno je u novoformirane rojeve istresti malo mladih pčela, pazeći da se ne tresu sa ramova gde ima matičnjaka.

Pčelari kojima se pčelinjak nalazi kod kuće, mogu pokušati da spreče rojenje rušenjem izgrađenih matičnjaka, ali treba imati u vidu da se to mora raditi češće, pošto će pčele odnegovati nove matičnjake. Pri eventualnom rušenju matičnjaka, šteta je ne iskoristiti ih, s obzirom na izuzetno lekovito dejstvo matičnog mleča. Mleč se vadi samo iz otvorenih matičnjaka, larva se izvadi a mleč sakupi nekom drvenom ili plastičnom uzanom kašičicom. Treba imati u vidu da roj ipak može izleteti ako se propusti rušenje nekog matičanjaka, tako da se ova metoda ne smatra pouzdanom. Pčelari koji žele da se oprobaju u presađivanju larvi, bilo radi proizvodnje mleča ili matica, mogu takva društva kod kojih se pojavio rojevni nagon iskoristiti kao odlična odgajivačka društva, i to u prisustvu matice.

Radi prekidanja pokrenutog rojevnog nagona može se pokušati i sa nekim drugim metodama: zamena mesta košnicama, demariranje i drugo.

U drugoj polovini maja, posle završene bagremove paše, mogu se formirati novi rojevi, koji će imati mogućnost da se odlično razviju tokom narednih meseci. Formiranje rojeva se može obaviti čak i ako na društvu stoje medišni nastavci - oni se privremeno podignu, pronadje matica u društvu i sa njom formira roj a ostatak društva sam odneguje novu maticu. To je najednostavniji način, a moguće je naravno kupiti ili odvojeno proizvesti matice i njih dodati novoformiranim rojevima. Kao što je pominjano za slučaj rojeva sa rojevnim matičnjacima, i ovi rojevi ne moraju da budu sa mnogo ramova legla. U ovo doba, sasvim je dovoljno samo 2 rama legla, pretežno zatvorenog, sa pčelama na njima i sa dva rama meda i polena sa strane - ukupno 4 rama. Ako roj ostaje na mestu gde je formiran, treba dodatno stresti najmanje još jedan ram sa mladim pčelama. Naravno, mogu se formirati i jači rojevi, posebno ako želimo da ih razvijemo u društva na kasnijim pašama (livadska, suncokretova i dr.).

Sa vrcanjem bagremovog meda ne bi trebalo žuriti jer bi zbog vlažnog vremena ove godine nektar mogao da bude ređi nego obično, posebno u poređenju sa prethodnom godinom kada je bio vrlo gust.

Posle bagremove paše, na košnice se mogu stavljati skupljači propolisa, radi sakupljanja ovog vrednog pčelinjeg proizvoda.

Ostali radovi

Iako će vrcanje eventualnih viškova bagremovog meda uslediti tek u junu, još sada treba početi osnovne pripreme, kao što su obezbeđenje prostorije, čišćenje i uređenje, obezbeđenje opreme (centrifuge, korita za otklapanje ramova) i ambalaže, kao i svega drugog što je potrebno.

Pčelari koji nameravaju da sele pčelinja društva trebalo bi da što pre pronadju i obezbede lokacije i da se pripreme za selidbu. Obično se med sa košnice koje se sele a koji još nije zreo, prebaca na košnice koje ostaju na baznom pčelinjaku, ali pčelari koji imaju košnice ugrađene u vozila ili kontejnere, mogu seliti i bez skidanja meda koji je unet na prvoj bagremovoj paši.

Prodaja rojeva obično počinje posle bagremove paše pa pčelari koji žele da kupe rojeve na vreme obezbeđuju košnice, satne osnove, šećer za prihranu i drugo što je neophodno. Formiranje novih rojeva je najpogodnije uraditi što pre u sezoni a to se obično radi posle glavne paše.

Sada se mogu sejati neke medonosne biljke čije cvetanje bismo želei da iskoristimo u drugom delu godine: facelija, heljda i dr.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u maju prošle godine, možete se upoznati preko stranice Maj 2013.