Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

MAJ 2016

 

Stanje pčelinje paše 

Ove sezone bagrem je cvetao ekstremno rano, što se ne pamti da se dogodilo mnogo decenija unazad. U centralnoj Srbiji (Trstenik) zabeležen je početak cvetanja 19. april, ali ponegde, bagrem je procvetao i neki dan ranije. Ono što je posebno karakteristično za bagrem ove godine je da se najverovatnije desilo izmrzavanje u vrlo ranoj fazi, pa je taj bagrem koji je izmrzao naknadno razvio pupoljke i krajem aprila i početkom marta počinje da cveta. Dakle, bagrem koji je normalno krenuo za vreme toplih dana u prvoj polovini februara, prvi je cvetao. S obzirom da su u to vreme u februaru bile velike magle u nizinama (pa i u brdskim krajevima ponegde) i da je bio mraz, bagrem u tim predelima je delom oštećen i to se posebno odnosi na mlada i niža stabla i na bagrem u dolinama reka i potoka. Na brdima je bilo nešto toplije tako da je bagrem tamo uglavnom ostao neoštećen. To se potvrđuje kada se sada (krajem aprila) pogledaju brda oko nizijskih sela u centralnoj Srbiji, bagrem je u punom cvetu a u nizini je tek počeo da se beli i početak cvetanja se očekuje početkom maja. Na terenima koji su poznati po najranijoj bagremovoj paši, bagrem sada (u znatnom procentu) cveta sa priličnim kašnjenjem.

To je srećna okolnost, kada praktično od početka cvetanja prvog bagrema preovlađuje hladno i kišovito vreme, koje se najavljuje i za sam početak maja. Ako bi ovakvo hlladno vreme potrajalo, bagrem bi bio praktično izgubljen za ovu godinu ali pošto se od 7. maja najavljuje otopljenje ipak možemo da se nadamo da će pčele moći da koriste makar vrlo mali deo prvog bagrema pod uslovom da uopšte i preostane cveta, koga hladno vreme dosta zadržava, ali to ne može ići u nedogled. Što se tiče drugog bagrema, o kome je govoreno da tek počinje da cveta krajem aprila i početkom maja, on bi mogao da bude iskorišten jer se lepše vreme najavljuje baš za period kada bi taj bagrem mogao najviše da medi.

Koliko je situacija neobična govori i činjenica da je bagrem u brdima, pa i na planinama, cvetao skoro u isto vreme kao i bagrem u nizinama, misli se na onaj bagrem u nizinama koji nije izmrzao (na brdašcima, višlja stabla...). To je zbog pomenute vrlo jake inverzije temperatura u februaru i pojave mraza u nizinama. Po tome, pčelari koji eventualno nameravaju da sele košnice u brdske predele, na "drugi bagrem" trebalo bi ove godine da najpre utvrde da li uopšte postoji ikakva razlika u cvetanju bagrema na mestu gde se nalaze, u odnosu na mesto gde bi želeli da sele. Vrlo lako bi moglo da se desi da ne postoji veća razlika i da nema mnogo osnova za selidbu. Moglo bi čak da se pokaže da bi bilo dobro sačekati cvetanje dela bagrema "kod kuće", koji je prethodno bio izmrzao. Koliko takvog bagrema ima, ne može se preciznije znati, može samo da se predpostavi da ga je bar 20-30% (od ukupnog bagrema) a negde i znatno više. S obzirom na veliku rasprostranjenost bagrema kod nas, kao i na njegovu odličnu medonosnost, čak i pod tim uslovima, moglo bi da se očekuje da će se dobiti bar nešto meda za vrcanje, pa nema osnova za preterani pesimizam. Treba skrenuti pažnju, oko razmatranja terena za selidbu, da se pri tome vodi računa i o drugim eventualnim pašama na tom terenu, pa na primer, ako je bagrem u skoro istom stanju kao kod kuće, ali ima nagoveštaja neke druge paše, onda bi selidba mogla da bude opravdana.

Pčelari sa dužim pčelarskim stažom mogu se prisetiti 2004. godine, kada je cvetanje bagrema neobično dugo trajalo. Nemamo zabeležene sve potrebne podatke za analizu ali po svoj prilici bagrem je tada takođe izmrzao, pa je promrzli bagrem kasnije ponovo krenuo, razvio pupoljke i dao med za vrcanje. I 2003. godine bagrem je delom izmrzao ali je paša ipak bila dobra u većini krajeva. (mogu se pogledati arhive kalendara radova iz 2003. i 2004. za maj i jun maj2003, jun 2003, maj 2004, jun 2004. Ta godina, 2004. je zabeležena kao izuzetno rojevna i za maj mesec je napisan i poseban dodatak.

 

Stanje na pčelinjaku  

Što se tiče stanja pćelinjih društava, ona su uglavnom ušla u bagrem spremna, pogotovo što je skoro svuda bilo dobre voćne ili neke druge prolećne paše. Ipak, to je zavisilo i od prethodnog rada pčelara, pa ona društva kojima nije posvećeno dovoljno pažnje (proširivanje legla, dodavanje ramova, eventualno otklapanje meda, prihrana...) ili koja su loše zimovala (nozemoza i dr.) nisu dočekala bagrem previše jaka. Karakteristično za slučaj kada je kao ove godine, cvetanje bagrema počelo sa više nego skromnim dnevnim unosima, a tokom najvećeg dela paše u aprilu (i početkom maja, po prognozi) pada kiša i vreme je hladno, je da u znatnom delu košnica pčele nisu ni prešle u medišne nastavke. Takvo stanje vrlo lako može voditi u pojačanu pojavu rojevnog nagona.

Pre početka bagremove paše, u aprilu, u košnicama je uglavnom imalo dosta meda zahvaljujući prolećnim pašama. Ponegde, doduše dosta retko, bilo je tog meda i za vrcanje. Ipak, u košnicama gde je pčelar u većoj meri primenjivao dodavanje novih ramova i proširenje legla, moglo se uočiti da pred pašu pčele nisu imale velike rezerve hrane u plodištu. Takva društva, ali i sva druga, za vreme ovih hladnih i kišnih dana tokom druge polovine aprila, intezivno su trošila hranu i vrlo verovatno da iz bagremove paše mogu da izađu sa nedovoljnim zalihama, pa čak i kritično malim zalihama. Najverovatnije da takva društva neće biti sklona rojenju, ali zato ona koja su imala veće zimske zalihe hrane a slabije proširivana ili nisu na vreme proširivana, tokom drugog dela bagremove paše ili neposredno posle nje lako mogu da uđu u rojevni nagon.

 

Radovi na pčelinjaku

Pomenuto je da je ove godine, zbog dugačkog kišnog i hladnog perioda tokom bagremove paše znatno pojačana mogućnost pojave rojevnog nagona, pa bi pčelari trebalo da na to obrate mnogo više pažnje. Eventualni znaci da bi trebalo prokontrolisati ramove i videti ima li možda zaleženih matičnjaka mogu da budu najpre u tome da društvo ne prelazi u medišne nastavke. Dalje, to može da bude ako smo pri prethodnom letimičnom pregledu uočili povećan broj izgrađenih "zvončića", odnosno posebnih voštanih ćelija koje pčele grade po saću, obično po ivicama ali i po sredini rama. Veliko gomilanje pčela na poletaljci, u vidu "brade" takođe može da bude znak rojenja a neposredno pred izlazak roja, iz košnice se može čuti pevanje matica.

U slučaju da se desi da roj izleti, idealno bi bilo da je pčelar tada prisutan i da može da ga uhvati i smesti u košnicu. Ako može da odredi iz koje košnice je izleteo, tada se u toj košnici može naći mnogo zatvorenih matičnjaka (karakteristično za roj prvenac), koji se mogu iskoristiti za razne svrhe (formiranje oplodnjaka, rojeva, zamenu matice...).

Saveti za postavljanje košnica mamaca za rojeve mogu se pogledati na ovom linku.

Od poslova u maju, najvažniji je vezan za iskorišćavanje bagremove paše, pa iako je paša počela još u drugoj polovini aprila, treba nastojati da se i sada, u specifičnoj situaciji koja je gore opisana, pčelar uradi sve što je do njega da bi doprineo boljem iskorišćavanju paše.

Za razliku od godina kada je u maju paša tek na početku i nagoveštava dobre prinose, u situaciji kada je sasvim neizvesno oceniti koliki prinosi bi mogli da se očekuju (pod uslovom da taj drugi bagrem zamedi), ne savetuje se podmetanje novih nastavaka, već stavljanje preko postojećih. Nastavci bi mogli da se podmetnu samo ako se proceni da se može očekivati dobro medenje. U tom slučaju, ispravno je podmetnuti i nastavak sa neizgrađenim saćem - satnim osnovama. Ukoliko su pčele prešle u prvi medišni nastavak, eventualno bi se moglo iskombinovati da se uzmu 2-3 rama sa nešto meda iz tog nastavka i podignu u drugi nastavak, a umesto njih stave prazni ili satne osnove. Na taj način bi se obezbedilo, da iako paša možda i ne bude jaka (misli se na tu praktično drugu bagremovu pašu na istom terenu) pčele imaju dovoljno prostora u jednom medišnom nastavku i u slučaju povoljnih uslova olakšan im je prelazak u drugi.

Pčelari čija društva iz bilo kog razloga nisu dovoljno spremna za iskorišćavanje paše, mogu da primene sužavanje plodišnog dela košnice. Kod DB košnica se to, na primer može uraditi tako da se društvo pregradnom daskom ili nekom plastičnom folijom i slično, suzi na 11 ili10 ramova. Eventualni prazniji ramovi, ako na njima nema legla, mogu se ostaviti iza te pregrade. Na tako sužena plodišta stavljaju se normalni medišni nastavci.

Zbog mnogo ranijeg početka paše i vrcanje se može obaviti ranije nego inače, ali pri tome treba imati u vidu da prerano vrcanje može doneti mnogo problema pčelaru (redak med koji lako može da fermentira, ima nižu cenu i dr.). U uslovima kišnog i prohladnog vremena tokom paše nektar sadrži više vode a dodatno, pri slabijim prinosima pčele ne zatvaraju med dobro kao pri jakoj paši, pa i prerađeni med obično ima u sebi više vode. Zato se preporučuje da pčelari biraju za vrcanje samo ramove gde je med u što većoj meri zaklopljen voštanim poklopčićima. Druge ramove treba ostaviti i sačekati leto i eventualne druge paše, kada se mogu uzeti na drugo vrcanje.

Krajem maja na košnice se mogu postavljati skupljači za propolis, a za te svrhe može da posluži i obična plastična folija koja se postavlja preko satonoša. Propolis koji se eventualno sakupi verovatno neće biti na foliji već po ivicama satonoša, odakle se može lako sastrugati.

O kupovini i nezi rojeva može se pogledati članak na ovoj adresi.

Ostali radovi

Iako je ove godine krajnje neizvesno da li će uopšte biti nekih prinosa od bagremove paše, a nadajmo se da hoće, pčelari treba da pripreme ambalažu za med, kao i prostorije za vrcanje.

U slučaju da prinosi sa bagrema budu slabi i da se proceni da u košnicama nema dovoljno hrane, dobro bi bilo što pre nabaviti šećer za prihranu pčela a to pogotovo važi za pčelare koji nemaju neku drugu ozbiljniju pašu na svom terenu a nemaju uslova za selidbu.

Pčelari koji nameravaju da prodaju rojeve posle bagremove paše, treba da osim oglašavanja i ugovaranja izvrše i odgovarajuće pripreme (obezbeđivanje matica ukoliko se ne daju iz društava, ambalaža za rojeve, kavezi za matice i dr.).

Pčelari koji kupuju rojeve imaju dosta vremena da ih razviju i pripreme za zimovanje, pa čak i da ih razviju da bi mogli da na primer koriste suncokretovu pašu ove godine.

Oni koji nameravaju da sele košnice na neku drugu pašu će najpre obići teren i proveriti stanje a istovremeno i obezbediti mesto za selidbu.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u maju prošle godine, možete se upoznati preko stranice maj 2015.