Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

MART 2014

 

Stanje na pčelinjaku  

Zima je bila vrlo blaga i toplo vreme je uzrokovalo neobično rani početak cvetanja kajsije. I dalje cveta dren, u brdima leske, kao i mnoštvo šumskog cveća.

Pčelinja društva su uglavnom u veoma dobrom stanju. U drugoj polovini februara, legla je bilo prosečno na oko 3 rama, veličine površine dlana. Površina pod legom se sigurno sve više povećavala i može se očekivati da sredinom marta bude prosečno oko 4 rama legla. Ipak, posle vrlo toplih, pravih prolećnih dana u februaru, nastupili su kišni i hladniji dani koji se najavljuju i za početak marta. To se može smatrati dobrim, jer će malo usporiti cvetanje biljaka da bi pčelinja društva u medjuvremenu mogla bolje da se razviju.

Neki pčelari su javljali da je tokom zime potrošeno dosta hrane, dok su drugi javljali o uobičajenoj potrešnji. Kako gog bilo, sada se zbog razvoja legla može očekivati da se potrošnja izrazitije poveća, već prema snazi društva i površinama pod leglom.

 

Radovi na pčelinjaku

Lepe dane iskoristiti za obilaske pčelinjaka i opšte uvide u stanje na pčelinjaku. Ukoliko ranije nije učinjeno, sada se skidaju češljevi koji su postavljeni za zaštitu od ulaska štetočina u košnicu. Leta se kod slabijih društava nešto sužavaju, na oko 4-5cm, dok kod jakih mogu biti šira. Postavljaju se pojilice sa čistom vodom, na sunčanom mestu na pčelinjaku ili neposrednoj blizini. Zavisno od vrste pojilice, obezbedjuje se da pčele normalno sleću i ne dave se.

Pčelari koji ne žele da žure sa ranim pregledima društava mogu samo da povremeno sipaju pomalo šećernog sirupa u hranilice, ukoliko žele da na taj način podstiču razvoj društava. Kasnije se može sipati i veća količina, kada se vidi da pčele uzimaju sirup. Pri kišnim danima, dobro je u hranilice sipati i mlaku vodu, u manjim količinama, prateći koliko pčele troše.

Ovako rani početak cvetanja će sigurno uzrokovati i raniji razvoj društava, mada se može desiti (a to je obično i vrlo verovatno sa ovako ranim nastupom sezone) da vremenske prilike do bagrema dosta variraju i da zbog toga cvetanje bagrema možda i neće biti ekstremno rano, kakvo bi se inače očekivalo u slučaju nastavka toplog vremena u martu i aprilu. U svakom slučaju, velike varijacije temperature vazduha su vrlo verovatne tokom ovog meseca, a to opominje pčelare da ne žure peviše sa premeštanjem i dodavanjem ramova, odnosno da budu veoma pažljivi kod radova pri otvaranju košnice. Pošto sezona sama po sebi vodi ka ranom razvoju, ne treba dodatno žuriti da se taj razvoj previše forsira, već pratiti razvoj i stanje društava i prema tome preduzimati mere. To će ovog proleća izgleda biti jedan od ključnih saveta, da pčelar ima pravi osećaj mere za ono što radi, jer čak i da su klimatski uslovu početkom marta idealni, ipak je to suviše rano za naše prilike da se sprovode neke mere podsticanja intezivnijeg razvoja (kao proširenje legla, dodavanje osnova i slično). Treba ipak napomenuti, da zbog ovako ranog kretanja razvoja sezone, u drugoj polovini marta i krajem marta će se najverovatnije steći uslovi, čak i kod srednjih društava, da se te mere podsticanja intezivnijeg razvoja primenjuju.

Kao veoma dobra mera koju pčelar može da preduzime početkom ovog meseca, s obzirom na ovako ranu sezonu, može se istaći približavanje ramova sa medom uz samo leglo. To se može uraditi kada i prvi prolećni pregled - kada nastupe prvi topliji dani u martu. Kasnije, kada počne intezivnije cvetanje i razvoj, takva mera nema smisla, već se može razmišljati o proširivanju legla, naravno ako su za to ispunjeni uslovi. Inače, ta pomenuta mera približavanja meda ima za cilj da klubetu što više približi hranu, koja je možda tokom zime zbog pomeranja klubeta i zbog potrošnje, postala udaljenija. Drugi cilj je da se time praktično ograniči preveliko širenje klubeta na stranu, a podstiče širenje površine legla po već zaposednutim ramovima.

Pri prvom pregledu, otvara se košnica i podiže nekoliko ramova da se vidi da li ima legla i da li je stanje normalno. Tada se utvrdjuje i količina hrane u košnici i da li ima novodonetog polena. Pčelari koji nemaju mnogo iskustava mogu da vrate ramove na isto mesto gde su i bili, pregled bi se u tom slučaju sveo samo na posmatranje ramova - legla i pčela. Trebao bi da ima i otvorenog i zatvorenog radiličkog legla, sa eventualno vrlo malim brojem trutovskih ćelija. Odnos površina otvorenog legla prema površini zatvorenog nam govori da li je u pitanju pojačano nošenje matice ili ne - u slučaju da je mnogo više otvorenog, to znači da je društvo ušlo u fazu burnog razvoja. To nam dodatno može predstavljati znak da pristupimo proširenju legla.

Pčelari početnici, oni koji su sigurniji u sebe, a pogotovo iskusniji pčelari, mogu prilikom prvog pregleda izvršiti izvesno prepakivanje - premeštanje ramova i približavanje ramova sa medom. Savetuje se da se do toplije strane košnice (okrenute jugu) postavi skraja ram sa što više meda, koji se nekada možda može naći na drugoj strani košnice, suprotnoj od strane na koju je pčelinje klube krenulo tokom zime. Do tog rama se stavlja ram sa što više polena (obično ram koji je tu i bio, ili blizu, gde su pčele donele veće količine novog polena. Do rama sa polenom treba staviti ram sa leglom, onim redom kako su se i zatekli, i praktično moraju se svi ramovi ni vaditi, već se samo miču na tu stranu. Sa druge strane ramova sa leglom treba staviti ram sa što više meda i polena a iza toga se stavlja ram sa medom i ostali ramovi koji su se našli u košnici a koji skoro i nisu zaposednuti pčelama. U slučaju toplog vremena, i kod jačih društava, mogu se pomalo otklapati ramovi sa medom, kako oni gde ima legla (radi podsticanja proširenja legla), tako i oni krajnji (posebno ako su sa manje meda, loši i želimo da ih uklonimo). Pri tome, uvek voditi računa o mogućoj grabeži - da se ne otklopi previše i da ne procuri na leto, ili eventualno kroz mrežicu - tada se otklapanje obično i ne radi.

Kod jačih društava i u slučaju toplijeg vremena, pri tom prvom pregledu se može uraditi jedna podsticajna mera za podsticanje negovanja legla, a to je stavljanje jednog od krajnjih ramova sa leglom (koje je po pravilu manje), u sredinu legla, u istom položaju kao što se nalazio skraja. Pri tome, taj ram bi trebalo da bude sa dobrim saćem, inače mera nema smisla. Podrazumeva se da su svi ramovi sa leglom odlično pokriveni pčelama. Za slučaj da je vreme toplo, kod jačih društava, koja imaju leglo na površinama većim od polovine rama, može se uraditi naredna podsticajna mera - preokretanje srednjeg ili i svakog drugog rama (samo kod vrlo jakih društava) za 180 stepeni. Kod srednjih društava, ta mera se ostavlja za kraj meseca. Mera koja je mnogo manje osetljiva na spoljne uslove je okretanje čitavog nastavka sa plodištem za 180 stepeni, čime bi se stimulisalo intezivnije uklanjanje meda koji se sada našao napred a zatim i proširenje legla na površine gde je bio med.

Sve više je pčelara koji podsticanje razvoja društava i prihranjivanje ne rade na spomenute načine, kojima se svakako može prigovoriti da zahtevaju puno ljudskog rada, ali i znanja i iskustva, a takodje i da nose određene rizike (moguće izazivanje grabeži, nepravilne procene i postupci i dr.). To su većinom pčelari sa velikim brojem košnica, posebno oni koji su prešli na rad sa polunastavcima sa medom. Zavisno od metoda koji primenjuju, pogodno je da u ovo doba spuste polunastavak na podnjaču, ispod plodišta, što će stimulisati potrošnju meda iz polunastavka a time i razvoj društva. Pčelari koji imaju košnice sa plitkim nastavcima (Farar), krajem ovog meseca mogu ih rotirati ili još i dodati nastavak sa praznim saćem iznad.

Sa proširivanjem legla dodavanjem novih ramova ili satnih osnova ne treba žuriti jer u slučaju da se to uradi u pogrešno vreme ili kod slabog društva, to predstavlja kontraproduktivnu meru, koja koči razvoj društva. Dakle treba sačekati da pčele dobro prekriju postojeće ramove sa leglom i da se leglo dobro proširi po već zaleženim ramovima. Dalje, treba sačekati toplije dane i prisustvo nektara i polena u prirodi, a dobro je imati obezbedjenu i dodatnu prihranu preko hranilica. Kao što je prethodno rečeno, vrlo je verovatno da će se u drugom delu ovog meseca steći uslovi da se jačim, pa i srednjim društvima (krajem meseca) moći da dodaju ramovi radi proširenja legla, pa i ramovi sa satnim osnovama. Dakle, kada se steknu pomenuti uslovi, društvima kojima je potrebno proširenje obično se u početku dodaje po jedan ram sa lepim izgrađenim praznim saćem, ili eventualno ram sa satnom osnovom, izmedju ramova sa leglom i polenom. Za 5-7 dana, kada on bude dobro zalegnut, može se dodati drugi, zapravo, verovatno će se steći uslovi da se tada dodaju dva rama, jedan sa jedne strane a drugi sa druge. Jedan od njih može biti ram sa izgrađenim saćem a drugi ram sa osnovom. Ako društvo tada ima 4 ili i više ramova sa leglom, dobro zaposednutih pčelama, ram sa satnim osnovom ili lepim praznim saćem se može staviti u sredinu legla, najbolje uz neki ram sa otvorenim leglom. Proširenje legla se vrši pri toplom vremenu i dobroj paši, a za svaki slučaj dobro je sipati i sirup u hranilicu, polovinu ili punu hranilicu (0,5-1 litar).

Ukoliko se pri pregledu društava naiđe na neko društvo bez matice, najbolje ga je spojiti sa nekim normalnim društvom, s tim da treba najpre pouzdano utvrditi da li zaista nema maticu, ili možda ima maticu koja ne nosi, bolesna je, neoplođena i sl. Takvu maticu bi trebalo najpre ukloniti pa zatim izvršiti spajanje.

Slaba društva je potrebno pažljivije negovati a ima dovoljno vremena da se ona dobro razviju, ako samo imaju potencijala (ako su zdrava i ako su matice dobre).

 

Ostali radovi

Topli dani u februaru su verovatno predstavljali upozorenje pčelarima da požure sa pripremama za nastupajuću sezonu. Ukoliko se ranije nije stiglo sa pripremom ramova (pravljenje-kupovina, sastavljanje, žičenje, postavljanje satnih osnova), sada je potebno to što pre uraditi. Ramove sa postavljenim satnim osnovama treba do nošenja na pčelinjak čuvati na suvom, čistom i hladnom mestu.

Pčelari koji prihranjuju pčelinja društva šećerom nabaviće šećer, dok drugi koji prihranjuju medom ili dodaju ramove iz rezerve treba to sve da pripreme.

Ako želimo da sakupljamo polenov prah, treba na vreme obezbediti skupljače (spoljašnje ili podne).

Vreme je kada se održavaju pčelarske skupštine, kao i razne pčelarske manifestacije, sajmovi, pa je dobro prisustvovati.

Kao što se i prethodnih meseci pčelarima savetovalo da ako su u mogućnosti posade bar po neko medonosno drvo ili žbun na pčelinjaku ili njegovoj blizini, to se savetuje i za ovaj mesec.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u martu prošle godine, možete se upoznati preko stranice Mart 2013.