Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

MART 2023

Stanje na pčelinjaku

Stanje po pčelinjacima se veoma mnogo razlikuje. Na nekima, čini se za sada ipak malobrojnijim, gubici su bili znatni, do 30-50% pa i više. Najčešće je u pitanju napuštanje košnice. Po mišljenju autora ovog teksta, za uzročnik može da se smatra virus, može da bude povezano sa varoom kao prenosiocem (najčešće) ali samo delovanje je izgleda složenije i manje pod mogućim uticajem pčelara.

Na velikom broju pčelinjaka, pčelinja društva su slabija ili osrednja, zaposedaju 3-4-5 ramova, ali samo delimično (od 1/3 do 1/2 rama) i klube je malo (stanje u drugoj polovini februara). U kategoriji slabih društava ima i onih koji su veoma slaba i čije stanje može da se opiše sa "kritično", što će da se vidi u narednih mesec dana, kada stare, zimske pčele sve više uginjavaju. Dobrih i jakih društava ovog proleća takođe ima, posebno tamo gde su bili povoljni uslovi paše tokom leta. Ta društva dobro zaposedaju 4-5-6 ramova i klube je veće, takođe i površina legla je veća nego kod slabih ili osrednjih.

Pri pregledima košnica tokom druge polovine februara moglo se videti da je u delu košnica počelo novo leglo, obično 1-2, negde i 3 rama, ali bio je i znatan broj društava bez legla. Ne treba mnogo da raduje veliki broj ramova sa leglom (dešava se i do 4 rama) ako je površina legla mala.

Što se hrane tiče, i tu se stanje mnogo razlikuje, od pčelinjaka do pčelinjaka i od košnice do košnice. Izgleda da je ove zime to mnogo zavisilo i od načina i vremena kada se obavljalo prihranjivanje. Ima pčelinjaka na kojima su zalihe hrane vrlo velike i može da se kaže čak da su pčele blokirane hranom (velike količine meda na ramovima sa leglom), a ima i suprotnih slučajeva, gde su pčele sa veoma malo hrane. Stiče se utisak da je na nekim pčelinjacima, još jesenas, tokom hranjenja ili kasnije, bilo dosta slučajeva grabeži i tihe grabeži i da je to sada prilično čest slučaj. Kada pčelinje društvo tokom zime troši hranu, ono to čini iznutra (od centra gnezda) ka spolja. To znači da hrana nestaje (troši se) najpre u sredini. Ako se zatekne slučaj da hrane u sredini (na ramovima sa leglom) ima, a spolja nema, to verovatno može da ukaže na grabež, odnosno tihu grabež. Takođe i slučajevi da je cela košnica sa vrlo malo hrane. Po evidenciji nekih pčelara, potrošnja hrane kontrolnog društva na vagi, bila je oko 5,5kg računajući od početka oktobra. Tu se verovatno misli za neko prosečno društvo na tom pčelinjaku, na drugima može da se razlikuje. Kod nekih društava, posebno kasnije prihranjivanih, moglo je u februaru da se primeti da je potrošnja hrane bila veoma mala.

Medonosno bilje se rascvetalo za vreme februarskog otopljenja. Lesku su pčele slabije iskoristile pošto je ona otvorila cvasti još u januaru, a dren je nešto bolje iskorišten i u nekim krajevima nastaviće cvetanje i tokom marta, pogotovo u brdskim krajevima gde se još nije rascvetao. Zeljasto bilje je takođe davalo nektar i polen tokom februara - visibabe, divlji zumbuli, krokusi, negde i crvene mrtve koprive.

Na nekim pčelinjacima miševi su predstavljali problem i pravili štetu, uništavali saće, remetili zimovanje pčela, a negde dovodili i do stradanja. Zbog pomenutih slučajeva grabeži, kojih je prošle godine bilo prilično, deo stradanja pčelinjih društava je usled gladi.

Radovi na pčelinjaku

U mart ulazimo sa hladnim vremenom, da pčele teško mogu da izleću, ali čini se da ipak nije isuviše hladno i da će brzo otopliti, makar toliko da pčele mogu da izleću za vodu i koliko-toliko za polen, koji su potrebni za negovanje legla. Zbog ovog perioda zahlađenja, pošto pčele nisu mogle da izleću, kada otopli verovatno će moći da se primeti da pčele ostavljaju izmet po poletaljci i krovovima košnica. U većini slučajeva to ne treba previše da brine. Uopšte, dobro bi bilo da pčelari kojima su pčelinjaci blizu, tokom hladnijih dana (ali ne previše hladnih) u hraniice (u košnicama) sipaju mlako-vruću vodu, može i vrlo malo zaslađenu. Takođe, u pojilicama treba održavati čistu vodu, po mogućstvu dolivati toplu i dodavati po malo soli. Uz so, mogu se dodavati i neki minerali, koballt i sl.

Za vreme prvih toplijih dana treba obići pčelinjaka i obaviti prolećne radove. Pčelari koji su to već uradili tokom februara, sada mogu da budu malo bezbrižniji, ali i njima se savetuje da, zavisno od toga kada su obavili prvi rad i šta su radili, sada obave i drugi prolećni rad. Njega bi obično trebalo vezati za početak većeg cvetanja na području pčelinjaka - to može da bude dženerika, vrba iva, šumska iva - zavisno od kraja do kraja.

Ako su tokom prvog rada približavani ramovi sa medom uz leglo (kako se ovde savetovalo) sada treba sačekati da pčele razviju što veće leglo na tim već zaposednutim ramovima. U tu svrhu, najefikasnija pomoć im je otklapanje mednih venaca na ramovima sa leglom. Ako nema mednih venaca, svejedno treba čekati da se leglo proširi na centralnim ramovima i ne treba žuriti sa proširivanjem legla novim ramovima. Ovo vreme - prvu polovinu marta, pogotovo period dok ne počne intezivniji unos nektara, treba iskoristiti da se otklapaju i krajnji ramovi, najpre oni koji su određeni za vađenje iz košnice - za pretapanje. Za te svrhe, mogu se koristiti i specijalni prstenovi - krveni okviri, koji se ispod poklopne daske-zbega stavljaju na plodište košnice i u koje može da stane položen plodišni ram. Da bi pčele efikasno pokupile med sa tog rama, trebalo bi na plodište da se stavi najpre folija, malo povučena pozadi, ili sa otvorom, za prolaz pčela. Bez folije, može da se desi da pri boljem unosu pčele gore donose novi nektar.

Kod košnice koje su ostale sa vrlo malo hrane, treba suziti gnezdo i izvršiti obilniju prihranu, da pčele imaju neku rezervu. Radi toga, prvo se prihranjuje manjom količinom sirupa, dok pčele ne počnu da preuzimaju, a kada se naviknu, dati im veću količinu 1-2 litra, da što pre naprave rezerve. Sirup je mnofo efikasniji od davanja pogača, mada u rano proleće, pčele možda teže počinju da ga preuzimaju. Ako pčelar ne može da obavlja prihranjivanje sirupom, onda je prinuđen da dodaje pogače, ali još jednom se naglašava da treba nastojati da se rezerve hrane obezbede sirupom. Naravno, idealno bi bilo kada bismo imali rezerve meda, bilo ramove iz magacina ili drugih (zdravih) košnica, i da njih damo društvima koja oskudevaju.

Košnice kod kojih je tokom februara suženo gnezdo, u prvoj polovini marta treba proširiti praznim, ili eventualno polupraznim ramom sa lepim saćem. Ram s dodaje skraja legla, obično samo sa jedne strane, ali ako je društvo veoma jako i paša jaka, mogu odmah da se dodaju dva rama - sa svake strane po jedan. Kada u košnici bude 4 i više ramova sa leglom, solidne površine, naredni ramovi mogu da se dodaju u sredinu legla.

Kada otopli i počne intezivniji unos nektara i polena, predpostavljamo već sredinom marta kod boljih društava će se pojaviti potreba da se dodaju satne osnove za gradnju. Ne treba kasniti - čim se kod boljih društava vidi da pčele počinju da se hvataju "u grozdove", treba dodavati satne osnove. Osnove se obično dodaju prvi put skraja legla, a kasnje i u sredinu, kao što je rečeno i za proširenje izgrađenim saćem.

Društva koja ranije nisu pregledana, treba pregledati u prvoj polovini marta (naravno ako vremenske prilike budu pogodne) i obaviti potrebne radove. I kod njih će biti potrebno proširenje legla, ako su društva dobra, a kod slabijih treba sačekati, ili čak obaviti sužavanje gnezda tako da se sa obe strane legla približe puni ramovi sa medom. Dakle, sve zavisi od snage društva, procene njegovog daljeg razvoja, i naravno - vremenskih i pašnih uslova. Sa proširivanjem gnezda ne treba žuriti ali ni kasniti. Obično između dva proširenja, ako je vreme toplo, treba da prođe 5-7 dana.

Čini se da će ovog proleća cvetanje voća i druge prolećne paše nastupiti relativno rano, bez obzira na zahlađenje krajem februara i početkom marta. To se naravno ne može sa sigurnošću tvrditi i pčelar treba da reaguje prema uslovima, a ne formalno, prema kalendaru.

Ako se pri pregledu košnica primeti da su podnjače prljave, treba ih očistiti, ili najbolje zameniti već očišćenim i dezinfikovanim podnjačama.

Vrlo je moguće da krajem marta dobra i jaka društva ispune plodišne nastavke. Ne treba se ustručavati da im se stave medišni nastavci, pogotovo ako bude bilo dobre prolećne paše, ali čak i nevezano za pašu, treba im postaviti medišta da bi se sprečilo preveliko gomilanje pčela u plodištu (to može da izazove pojavu nagona za rojenjem):

Ostali radovi

U radionici ima zaista mnogo posla, da se prave ramovi, žiče i nameštaju satne osnove.

Ako je bilo stradalih društava te košnice treba dobro očistiti i dezinfikovati. Ramovi iz tih košnica mogu da se koriste ako su društva stradala od grabeži ili gladi a ne od neke bolesti, ako su rasformirana što su bez matice... Pri tome odabrati ramove sa najboljim saćem a ostale pretopiti. Kod slučajeva napuštanja, kada društva ostave zalihe hrane, mišljenje autora ovog teksta je da u većini tih slučajeva ramovi sa hranom mogu da se koriste. Generalno, mišljenja oko toga su podeljena. Do sada je poznato oko tridesetak vrsta pčelinjih virusa i za neke se tvrdi da se prenose i ramom, ali za većinu to ne važi - oni se prenose najpre živim pčelama, osicama, varoom...Tako da eventualno korišćenje ramova iz tih društava ostaje bolno pitanje i svako treba to samostalno da rešava i na sopstvenu odgovornost. Bakterijske bolesti predstavljaju dodatan problem - ramovi pčela zaraženih tim bolestima (nozemoza, am. kuga) ne mogu da se koriste u drugim košnicama. Kod slučajeva pojave američke kuge, ramovi se po pravilu uništavaju, zajedno sa pčelama, i prijavčjivanje je obavezno.

Saće koji su oštetili miševi treba pretopiti.

Sada u rano proleće vrši se i uzorkovanje pčele i pčelinjeg legla radi veterinarskog pregleda.