Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

OKTOBAR 2015

 

Stanje na pčelinjaku  

Pčelinja društva su generalno govoreći u dobrom stanju i nadamo se da će dobro zimovati. Primećuje se da je smanjen broj pčela u odnosu na jul i avgust, ali to je i normalno. Treba znati da je mnogo važnija struktura pčelinje zajednice i broj zimskih pčela, za koje može da se smatra da će da dočekaju proleće, nego što je važan ukupan broj pčela, gde ima mnogo pčela nepripremljenih za prezimljavanje, kratkog životnog veka.

U krajevima gde je bilo dobre letnje paše, pogotovo paše medljike ili suncokretove, pčelinja društva su napravila velike medne vence iznad legla i u dosta slučajeva nije bilo potrebno da se prihranjuju. Ipak, češći slučaj je bilo da je prihranjivanje ipak bilo neophodno.

U nekim društvima više nema legla ali to ni malo ne treba da zabrinjava pčelare, naprotiv, mogu da budu veoma zadovoljni, jer se pokazuje da takva društva veoma dobro zimuju i u proleće se odlično razvijaju, pošto se pčele manje iscrpljuju prevelikim negovanjem legla. Zbog toga, dobro je da se više ne vrši nikakvo prihranjivanje, kako se više ne bi podsticalo zaleganje i negovanje legla. Može se smatrati da je bilo dovoljno vremena za pripremu pčela za zimu i da su pčelari taj posao uglavnom savesno završili.

Pčelari su dosta savesno, verovatno i previše tretirali pčele protiv varoe i čini se da sa varoom neće biti većih problema tokom zime, pogotovo što velki broj pčelara tokom kasne jeseni tretira pčele i oksalnom kiselinom.

 

Radovi na pčelinjaku

Većina pčelara je završila sve glavne poslove pripreme pčelinjih društava za zimu i u ovom mesecu verovatno neće više otvarati košnice, neće imati potrebe.

Pre nego što se najave veća zahlađenja dobro je postaviti češljeve protiv ulaska štetočina (miševi, rovčice) u košnice. Umesto češljeva, mogu se stavljati limovi kojima se sužava samo visina leta, na oko 5, najviše 6mm, mada oni nekada ne predstavljaju dovoljnu zaštitu od ulaska rovčica, koje zbog specifične građe tela mogu da se provuku i na vrlo uzane otvore.

Ako je plodište košnice smešteno u dva LR nastavka ili više fararovih, dobro je razmotriti mogućnost da se na gornjem nastavku nalazi okruglo leto, izuzetno korisno zbog omogućavanja lakšeg i sigurnijeg izletanja pčela na zimski pročisni let. Gornje leto se može preporučiti i na plodištima DB košnica, bez obzira što su one u jednom nastavku i imaju donje leto.

Neki pčelari praktikuju preventivno davanje nekih lekovitih preparata ili lekova pprotiv nozemoze ali savetujemo da se to ne radi i da se umesto toga obezbedi dovoljno hrane i gornja leta na plodištima.

Zbog neobično velike najezde osica i stršljena ove jeseni savetuje se pčelarima da i dalje postavljaju lovilice za njih, a ukoliko su stršljenova gnezda u blizini, blizu gnezda se mogu postavljati i neke ploče il plastični baloni premazani lepkom za miševe, koji veoma privlači stršljenove i masovno se na njih lepe i uginjavaju.

Pri većoj najezdi osica dobro je veoma suziti donja leta na košnicama, pogotovo tamo gde su ispod plodišta podmetnuti nastavci sa očišćenim medišnim ramovima. I jakim društvima nije lako a slabija društva praktično i ne mogu da čuvaju donja leta od ulaska osica tokom hladnijih dana kada pčele ne mogu da izleću ili izleću vrlo slabo. Zbog toga se može preporučiti da se donja leta kod slabijih društava, pa i društava srednje snage, zatvore tokom jeseni i zime, ali to se može uraditi jedino u slučaju ako postoje gornja leta. Gornja leta inače treba da su okrugla, pčele ih bolje brane a i ventilacija je bolja nego što je to kod usko-dugačkih leta.

Neki pčelari iz straha ili raznih predrasuda stavljaju pogače još sada, smatrajući da to može da koristi pčelama a neće da šteti, ali to nema pravog opravdanja. Potrošnja hrane tokom zime je u suštini mala, jedva 3-4kg se potroši do februara, a u praktično svakoj košnici ima mnogo više hrane.

 

Ostali radovi

 

Sada se održavaju pčelarske izložbe koje predstavljaju priliku za prodaju meda i drugih pčelinjih proizvoda, kupovinu opreme i pribora, slušanje predavanja, susrete i druženje pčelara i drugo.

Ukoliko nisu pretopljeni svi ostaci saća, to je najbolje što pre učiniti, a pretopljen vosak zameniti za voštane satne osnove.

Ukoliko to ranije nije obavljeno, pčelinjaci se uređuju, odvojeno se slažu neupotrebljene i prazne košnice kao i delovi košnica i pokrivaju da bi se zaštitili od padavina. Medišni nastavci se slažu najbolje pod nadstrešnice, naslagani jedni na druge a između nastavaka se obično stavlja orahovo lišće ili bosiljak i slično. Važno je da postoji ventilacija kroz naslagane nastavke, što se obezbeđuje žičanim mrežama sa donje i gornje strane. Ramovi sa saćem u kome je negovano leglo ili deponovan polen, ako nisu za pretapanje, slažu se odvojeno, razređuju se i njih treba češće kontrolisati.

Sada se može saditi razno medonosno bilje - drveće, žbunje i šiblje, kao i razno medonosno i lekovito bilje, koje je lepo imati na pčelinjaku. Zadnjih godina, letnje temperature su izuzetno visoke, iznad ranijih proseka, pa je dobro na pčelinjaku imati niže drveće i žbunje koje će pčelama obezbeđivati hladovinu.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u oktobru prošle godine, možete se upoznati preko stranice oktobar 2014.