Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

OKTOBAR 2016

Stanje na pčelinjaku

Pčelinja društva imaju sve manje legla jer matice uglavnom prestaju sa nošenjem. Može da se primeti prilična blokiranost medom, što negde čak prelazi u preteranu blokadu, jer pčele tada nemaju dovoljne površine praznog saća na kome bi klube boravilo tokom zime. Med ima veliki temperaturni kapacitet i nije pogodan da pčele tokom zime stoje bukvalno na mednom saću. Osim hladnoće, to bi podsticalo još veću potrošnju, što može da vodi i u preopterećenje sistema za varenje kod pčela i da dovede do teškoća za društvo ako hladni periodi duže potraju. Ako se primeti da su neka pčelinja društva previše blokirana, može se pri lepom vremenu otvoriti košnca i staviti neki prazniji ili i sasvim prazan ram, ali sa tamnijim, ispravnim saćem, između dva rama sa mnogo meda u centru klubeta.

Kao što je pomenuto u kalendaru radova za prethodni mesec, može da se primeti da društva nisu u onako dobroj snazi kako smo obično navikli da vidimo a da meda ima dovoljno. Čak se u dosta slučajeva pokazuje da rojevi, ili društva koja su letos iz nekog razloga prekidala ciklus legla, sada bolje izgledaju nego društva koja su bila znatno jača.

Na nekim pčelinjacima je bilo stradanja pčelinjih društava od varoe i eventualno iz nekih drugih razloga (ostala bez matice, oslabila, posle čega je nastupila grabež). Srećom, takvi slučajevi nisu masovni, ali neki pčelari javljaju da se i posle više uzastopnih tretmana protiv varoe primećuje da varoe i dalje padaju, što je sigurno znak velike zaraženosti.

Radovi na pčelinjaku

Sada nema skoro nikakvih poslova na pčelinjaku i košnice nije potrebno otvarati osim u slučaju neke preke potrebe.

Trebalo bi na leta staviti češljeve ili neki drugi vid zaštite od ulaska glodara u košnice (limove ili drugi vid sužavanja leta). S obzirom da društva uglavnom nisu mnogo brojna, dobo je da se leta suze i da budu na mestu koje je najbliže položaju zimskog klubeta, kako bi pčele najbolje mogle da ih brane. Kod slabijih društava, ove godine bi moglo da se posavetuje i da se zatvore donja leta u slučaju da postoje gornja, koja bi onda ostala kao jedina otvorena. To bi bila preventivna mera zaštite od tihe grabeži, ulaska osica, glodara i sl. Radi obezbeđivanja izvesne ventilacije (ne treba da je prevelika), donja leta se mogu zatvotiti nekom žičanom mrežom ili se za to mogu iskoristiti postojeći češljevi kada se nameste na zatvoreno.

Sada nije potrebno veće utopljavanje košnica, posebno što nije cilj da se podstiče negovanje legla i rani početak novog legla. Utopljavanje u nekoj umerenoj meri je korisno da se izbegne kondezacija usled velike razlike temperatura spolja i unutar košnice.

Ako se primeti da je na poletaljci neke košnice prevelika aktivnost pčela dok je kod ostalih mirno, može da se posumnja da nešto nije u redu (možda se pojavila grabež) pa treba malo duže pratiti šta se dešava a otvoriti košnicu tek ako baš ima velike potrebe. Nekada se dešava da je u društvu sasvim normalno stanje ali iz raznih razloga pčele mogu da imaju povećanu aktivnost na letu u vreme kada ostala društva miruju, npr. ako posle kiša i hladnog vremena nisu izletale i sl.

Ukoliko se pak na poletaljci primeti izmrvljeno saće, to već može da bude znak da nešto nije u redu i da je najverovatnije u košnicu ušao miš. Ukoliko je poletaljka zamazana vrlo sitnim tragovima meda na voštanim mrvicama, moguće je da se radi o grabeži, a ako na poletaljci ima izgrickanih delova pčela, to može da znači da je u košnicu ušla rovčica, ili pak da ptice jedu pčele (onda se delovi tela pčela nekad mogu videti i na krovu).

Ostali radovi

Pošto na pčelinjaku nema posla, sada se mogu uređivati magacini, prostorije za vrcanje, topiti preostali vosak idr.

Pri topljenju saća treba imati u vidu upozorenje dato u kalendaru radova za prethodni mesec, o masovnoj pojavi falsifikovanog voska na tržištu i da takvo saće od falsifikovanog voska ne treba topiti zajedno sa ispravnim saćem, niti pokušavati zamenu za osnove.

Ove godine je samo mali broj pčelara izvrcao nešto meda i primetno je da je med ređi nego inače, zbog mnogo padavina tokom leta. Zbog toga može da se preporuči da se povremeno kontroliše stanje meda u skladištu, da slučajno ne počne fermentacija. Najbolje bi bilo da se povremeno skida po nekoliko kilograma meda sa vrha ambalaže u kojoj se med nalazi, kako bi se uklonio med najmanje gustine, koji se nalazi na vrhu.

U oktobru je veoma povoljno da se sade razne sadnice jer su vremenski uslovi najpogodniji i ima najviše vremena da se sadnica prilagodi za narednu sezonu. Zbog toga se savetuje da se sada sade sadnice raznog medonosnog drveća i žbunja na pčelinjacima i oko njih.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u oktobru prošle godine, možete se upoznati preko stranice oktobar2015.