Home[Međunarodne vesti]Rezolucija
sekcije za pčelarstvo naučnog zasedanja Ruske akademiije
poljoprivrednih nauka (RASHN) 23-25. jula 2001. u Ruskoj akademiji poljoprivrednih nauka održavalo se zasedanje “Strategija razvoja stočarstva Rusije - XXI vek”. U okviru njega radila je sekcija za pčelarstvo i gajenje svilene bube pod rukovodstvom direktora NII instiruta pčelarstva N.I Krivcova i direktora Republičke naučno-istraživačke stanice za svilenu bubu V.V. Bogoslovskog. Na kraju zasedanja doneta je rezolucija. Referate objavljujemo u ovom broju. (Pčelovodstvo 7/2001. prim.prev.) Rusija ulazi u prvih pet zemalja sa razvijenim pčelarstvom
i zauzima drugo mesto u svetu po broju pčelinjih društava. Ipak,
poslednjih godina primećuju se određene negativne tendencije. Tako, u
periodu od 1993-1998 godine broj pčelinjih društava se smanjio za više od
25% (od 4,7 na 3,5 miliona), i taj proces se nastavlja. Proizvodnja meda za tržište
prehrambene robe u toku poslednjih deset godina zadržava se na nivou oko 50
hiljada tona godišnje, pre svega na račun privatnog sektora. Od 1991-1999.
udeo pčelinjih društava na pčelinjacima na okućnicama porastao
je sa 65 na 83% a proizvodnja meda na njima - od 70 na 88%. U sadašnje vreme pčelarstvom se bavi oko 5
hiljada gazdinstava i približno 300 hiljada pčelara-amatera, farmera i
kooperanata. U početku 2000 godine u svim kategorijama gazdinstava Ruske
federacije evidentirano je 3.457,5 hiljada (odnosno 3,4575 miliona prim.prev.) pčelinjih
društava od kojih 83% pripada pčelarima amaterima, oko 15% se nalazi u društvenom
sektoru i 2% u seoskim i farmerskim gazdinstvima. 1999. godine je dobijeno 51 hiljada tona meda, 2085
tona voska, oko 50 tona propolisa, proizvedena je izvesna količina matičnog
mleča i polenovog praha. Srednja godišnja upotreba meda u Rusiji ne
prelazi 350-400 grama po stanovniku, a u razvijenim zemljama je 2-3 kg, tj.
približno više od 7 puta. Resursi meda Ruske federacije se procenjuju na 3-4
miliona tona, što omogućava da se broj pčelinjih društava dovede do
10 miliona. Na površini većoj od 9 miliona hektara gaji se
150 vrsta entomofilnih kultura, ipak dobitak na račun njihovog oprašivanja
od strane pčela, ni na koji način se
ne odražava na ekonomiku pčelarstva. A radi kvalitetnog oprašivanja
tih biljaka po minimalnim normama potrebno je oko 7 miliona pčelinjih društava
(2 puta više nego što ima). Strategija razvoja pčelarstva u bližoj
perspektivi je u potpunijem obezbeđenju stanovništva medom i drugim
proizvodima, radi čega je neophodno: -
povećati brojnost pčelinjih društava, dovodeći ih do 2010 g. na
7 miliona; -
intenzivirati poslove na selekciji u pčelarstvu, koji su usmereni na povećanje
produktivnosti, otpornost pri zimovanju i otpornost na bolesti pčela; -
usavršavati organizaciono-tehnološke postupke rada sa pčelinjim društima,
koji pomažu povećanje produktivnosti radnika na pčelinjacima i snižavanje
troškova pčelarske proizvodnje; -
pojačati državnu podršku pčelarskim organizacijama i farmama koje se
bave selekcijom na račun diferenciranih dotacija; -
usavršavati funkcije državnih organa upravljanja granom; Učesnici sekcije pčelarstva naučnog
zasedanja Ruske akademije poljoprivrednih nauka RASHN “Strategija razvitka stočarstva
Rusije - XXI vek” ustanovili su sledeće: 1.
Podržati politiku i strategiju Ruske akademije poljoprivrednih nauka u rešavanju
problema razvoja i zakonodavstva u oblasti pojloprivrede. 2.
Smatrati da su među glavnim pravcima za izlaz pčelarstva iz sadašnjeg
položaja sledeći: 1. očuvanje
rasnih genetskih resursa pčelarstva, uključujući očuvanje
genetskog fonda kvalitetnih društava i populacija, njihovo poboljšanje
selekcijom i njihovu reprodukciju, stvaranje službe za selekciju na nivou države;
2. formiranje veterinarsko-sanitarne
službe pčelarstva, koja se oslanja na organe državnih službi i stručnjake,
specijaliste dijagnostike, profilaktike i lečenja bolesti pčela; 3.
povećanje nivoa agrozootehničkog opsluživanja pčelarstva (držanje,
gajenje i iskorišćavanje pčelinjih društava) i osvajanje proizvodnje
domaćih i stranih dostignuća nauke i napredne prakse; širenje spektra
poizvodnje na osnovu kompleksnog korišćenja pčelinjih društava; 4.
osvajanje složenije prerade proizvoda pčelarstva, uz eliminisanje
posrednika; usavršavanje sistema i izrada pouzdanih metoda standardizacije i
sertifikacije postojeće proizvodnje radi stabilnog osvajanja tržišta; 5. osvajanje u dostupnoj meri, prirodnih i poboljšavanje
kultivisanih resursa nektara, čije zalihe u sledećih 10 godina
dozvoljavaju dovođenje broja pčelinjih društava do 7 miliona, a
proizvodnju meda do 133 hiljada tona; uvođenje plaćanja nadoknade pri
korišćenju pčela posebno na teško-oprašivim, ranocvetajućim i
kulturama u plastenicima i staklenicima; 6.
ustanoviti sisteme upravljanja pčelarstvom računajući formirane
(“Pčeloprom”) i ponovo organizovane strukture; razrada metodičkih
predpostavki i ukazivanje pravne pomoći pčelarima u organizaciji različItih
oblika kooperacije (proizvodna, snabdevačko-prodajna, kreditna, građevinska
itd.); 7. naučno tehničko
obezbeđenje pčelarstva u oblasti selekcije, veterinarske medicine,
tehnološke politike itd; 8. priprema
specijalista svih nivoa za pčelarstvo (viša kvalifikacija - 25-40 hiljada
stručnjaka godišnje, visoka (vuz) - 500, srednjih škola - 1200-1500, SPTU
- oko 20 hiljada godišnje) i uspostavljanje sistema informacionog obsluživanja
grane. 3.
U cilju osvajanja naprednih tehnologija proizvodnje i prerade pčelarske
proizvodnje neophodno je: - tehnički obnoviti fabrike za izradu košnica, pčelarskog
inventara i opreme, preduzeća za preradu voska. Modernizovati akcionarska
društva u gradovima Sterlitamak i Tananrog. Organizovatiu njima proizvodnju
kompletne opreme za razlčitu produktivnost za voštenje ramova, otklapanje
saća i vrcanje meda, njegovu dalju preradu i pakovanje u uslovima pčelinjaka,
briketiranje propolisa, a takođe proizvodnju različitih vrsta plastične
ambalaže za vrcan med i med u saću; - obzbediti rekonstrukciju i izgradnju firmi za izradu
proizvoda koji odgovaraju standardu i koji su konkurentni odgovarajućim
stranim proizvodima; - razraditi i staviti u proizvodnju nove proizvode za
pčelarstvo (topionike za vosak, prese za vosak, paviljone, opremu za lečenje
pčela, regulisanje mikroklime u zimovnicima različitih tipova i veličine); - organizovati proizvodnju najmanje 50 hiljada
visokokvalitetnih košnica godišnje tehnologijom obrade drveta koja obezbeđuje
znatno povećanje vremena njihove eksploatacije; - ubrzati razradu novih i usavršavanje postojećih
oblika (primeraka) pčelarskog inventara i opreme, uvođenje sistema mašina
za složenu mehanizaciju kod teških procesa; 4.
Prioritet ciljeva naučnoistraživačkog rada, koji obezbeđuje naučni
progres u pčelarstvu predstavlja: u
oblasti selekcije pčela: - razrada metoda korišćenja genetskog
potencijala rejonizovanih vrsta itd.; - usavršavanje metoda odgajivanja visokokvalitetnih
matica i njihovog instrumentalnog osemenjavanja pri dobijanju kvalitetnog rasnog
materijala; - ustanovljenje banki sperme trutova radi očuvanja
kvalitetnog genetskog fonda; - razrada imuno-genetskih i biotehnoloških metoda za
korišćenje u selekcionom radu sa pčelama; - otkrivanje mogućnosti primene metoda genetskog
inženjeringa u pčelarstvu; - ustanovljavanje službe za selekciju u pčelarstava
Rusije u
oblasti veterinarske medicine: - razrada integrisanih sistema i tehnologija
veterinarsko-sanitarnog i zoohigijenskog opsluživanja pčelarstva u
gazdinstvima sa različitim oblikom vlasništva i imajući u vidu
regionalne osobenosti; - traženje novih efektivnijih sredstava i metoda
dezinfekcije - usavršavanje metoda ocene zaštite i
veterinarsko-sanitarnog stanja prehrambenih proizvoda dobijenih od pčela,
izučavanje pitanja zagađivanja objekata veterinarskog nadzora nad
toksičnim materijama; - razradu kompleksa zootehničkih postupaka bez
lekova i metoda profilaktike sa malim troškovima i lečenja bolesti i
saniranja trovanja pčela alternativnim sredstvima; - ustanovljavanje veterinarske službe pčelarstva
Rusije u
oblasti držanja, gajenja pčela i proizvodnje pčelinjih proizvoda: - razrada naučno zasnovanih postupaka
optimizacije zimovanja, izbalansiranog hranjenja, prolećnog razvitka i
efikasnog korišćenja pčela na paši i oprašivanju poljoprivrednih
kultura; - razrada novih i usavršavanje postojećih
tehnologija proizvodnje meda, voska, polenovog praha, matičnog mleča,
propolisa, homogenata trutovskog legla itd, njihove prerade u uslovima pčelinjaka
i u industrijskim uslovima; - razradu i postavljanje u proizvodnju tehničkih
sredstava koja obazbeđuju u uslovima pčelinjaka dopunsku proizvodnju (pri
preradi saća, dobijanja propolisa, polenovog praha), a takođe
briketiranje propolisa, konzervaciju polena i matičnog mleča; - utvrđivanje recepata i NTD novih prehrambenih
proizvoda na osnovu BAPP radi primene u dijetologiji i apiterapiji; - razrada mera za obezbeđenje stabilnog razvitka
pčelarstva kao grane, koja se nalazi u apsolutnoj zavisnosti od
prirodno-klimatskih, medonosnih i ekoloških uslova, računajući
potrebu poljoprivrede za oprašivanjem entomofilnih kultura od strane pčela - poboljšanje medonosne baze pčelarstva i povećanje
efikasnosti korišćenja pčela na oprašivanju entomofilnih
poljoprivrednih kultura. N.I.Krivcov, predsednik zasedanja sekcije pčelarstva i gajenja svilene bube naučnog zasedanja Ruske akademije poljoprivrednih nauka, član - korespodent RASHN V.I. Lebedev, sekretar zasedanja, doktor poljoprivrednih nauka, profesor (Pčelovodstvo 7/2001), prevod Predrag Cvetković Povratak na početak
|
|