Home

Vesti iz sveta

Drugi deo reportaže

Treći deo reportaže

 

Tekst: Predrag Cvetković

Fotografije: Stane Plut

 

NA PČELINJACIMA SLOVENIJE

 

18. maj 2002.

Autor ovih redova je imao srećnu i lepu priliku da tokom svog boravka u Sloveniji provede jedan lep majski dan na pčelarskom izletu po Sloveniji zajedno sa polaznicima kursa za odgajivanje matica iz Novog Mesta i okoline, koji vodi dr. Janez Poklukar, sa Poljoprivrednog instituta Slovenje . 

Zajednička fotografija ispred paviljona g. Bukovšeka

Pčelinjak g. Bukovšeka

Pčelinjak g. Bukovšeka na Golom Brdu, kraj Medvoda je bio prvi koga smo obišli. Bukovšek je veliki odgajivač matica, njegova porodica  ima skoro 60 godina tradicije u proizvodnji matica, još od Janeza Strugara. Posle II svetskog rata  su izvozili matice u Egipat. Otac g. Bukovšeka, u svojih 86 godina veoma je vitalan, ljubazno je razgovarao sa gostima i fotografisao se na grupnom snimku ispred pčelarskog paviljona. Domaćini su nam pokazali pčelinjak i govorili o svom radu, a uz posluženje domaćim sokom od jabuka i rakijom odgovarali na pitanja gostiju.

Ove godine g. Bukovšek je planirao proizvodnju oko 2000 matica. Za presađivanje larvi koristi plastične matične čaure, koje pričvršćuje na letvice tako što ih utiskuje u vosak kojim je zaliven kanal - udubljenje kao u donjoj letvici AŽ rama (koju i koristi). Na jednu letvicu postavlja 13-15 larvi a jednom odgajivačkom društvu daje po dve letvice.

Bukovšek koristi predrojevno ili rojevno stanje društva, pa presađene larve dodaje u medište AŽ košnica, iznad matične rešetke, sa maticom prisutnom u donjem delu. Za kasnije odgajivanje u sezoni, kada taj nagon oslabi, matica se može ukloniti iz košnice, kako bi prijem larvi bio bolji .

U čaurice nanosi razređen mleč a presađivanje vrši nemačkom metalnom iglom. Za izvođenje matica koristi kaveze u koje stavlja zreo matičnjak, postoji i udubljenje za hranu, a sa obe strane kaveza je žičana mreža 2x2mm. Bukovšek preporučuje da se pri punjenju oplodnjaka pčele prvo stave u jednu kutiju, odakle se uzimaju.  

pčelinjak na Golom Brdu

odgajivački ram

Kod g. Bukovšeka smo videli veoma zanimljive višedelne oplodnjake, sa kasetama koje sadrže po jedan ram. To su oplodnjaci sa ukupno 10 kaseta, poređanih bočno jedna do druge i međusobno izolovanih kartonom. Kaseta ima bočne strane od stakla, koje su pomične. Hranilica je u gornjem delu i može da prihvati dosta šećerno mednog testa. Svi oplodnjaci koje smo videli imali su puno pčela i hrane, a u njima je već bio odgajen jedan ciklus matica. Po 5 kaseta ima izlaze na jednu stranu oplodnjaka, i 5 na drugu, i to naizmenično. Ram je veličine  17x23 cm (ocenjeno odoka). Pri pregledu se pčele mnogo manje uznemiravaju i ne remeti im se uspostavljena mikriklima. Kasete imaju ventilaciju odozdo, kroz žičanu mrežu. U jesen,pošto se matice izvade i lego izleže, Bukovšek rasformira oplodnjake pa u proleće opet započinje od satnih osnova.

Pčelinje paše u okolini Medvoda su javor, kesten i lipa.

Na paviljonu smo mogli da vidimo postavljene i aktivne spoljašnje skupljače polena. Fijoke za izvlačenje polena su spolja. Dan je bio veoma lep i pčele su odlično radile (prethodnog dana u Semiču je bio unos od oko 3,6kg).

Neobično je rešenje pojilice za vodu. Za tu svrhu iskorišćen je jedan stari nukleus, koji je napunjen vodom  koja polako curi na leto, gde pčele dolaze i piju.

 

U autobusu

Došlo je vreme da se pozdravimo da ljubaznim domaćinima i putujemo dalje, u pravcu Lubljane. Dr Poklukar je tokom putovanja, u autobusu, imao veoma zanimljiva izlaganja i predusretljivo komentarisao ono što smo videli. Govorio je o programu rada slovenačkog pčelarskog saveza, o aktivnostima pojedinih regionalnih organizacija, a dosta pažnje je posvetio predstojećem ispitu za polaznike kursa za odgajivanje matica. Takođe, upoznao nas je i sa planom stručnog osposobljavanja pčelara u Sloveniji i time da se u Sloveniji uvode ispiti za sticanje zvanja pčelara.

 

Pčelarski muzej

Put nas je  vodio u Radovljicu, 46 km od Ljubljane, u čuveni Pčelarski muzej.

Videli smo prve košnice u Sloveniji - Glavarjeve. U drugoj polovini 19 veka, usvojena je manja košnica, koja je poticala iz austrijske pčelarske prakse, jer se želelo više rojeva. 1880. godine počele su se praviti košnice sa pokretnim ramom i to je bio kraj košnica “Kranjić”. Izložena je i Gerstnikova košnica.

Od Poklukara, smo čuli zanimljivost da je Žnidarčić, konstruktor AŽ košnice, pred kraj života radio sa LR košnicom  i videli smo jednu takvu košnicu, sa drvenim poklopcem. Takođe, bilo je vrlo neobično čuti od dr Poklukara da je Petar Veliki Glavar (1787) bio bolji poznavalac pčela od Janše.

Posebna prostorija muzeja posvećena je slikarstvu na košnicama, što je predstavljo tradicionalnu umetnost u Sloveniji. Najstarije slike na košnicama su iz 1758. godine. U 19 veku to je bila najrasprostranjenija umetnost. Ima i reljefnih košnica.  Bojile su se zemljanim bojama, sa dodatkom lanenog ulja. Motivi su i religiozni i svetovni.

U prvoj prostoriji muzeja su stare košnice. U drugoj su slike na  košnicama - kranjićima. Postoji i staklena košnica za posmatranje, sa 4 rama, ali koja nije baš praktična jer je društvo dosta rastureno  po velikoj površini.

U muzeju postoji posebna soba za pčelinje zvuke (pevanje matica, zujanje pčela...), zatim mala TV sala, gde smo odgledali jedan film o slovenačkom pčelarstvu. Posle emitovanja dr Poklukar je apelovao na prisutne pčelare da izbacuju iz selekcije sve matice čije pčele imaju žute prstenove i da gaje samo sivke.  

Soba sa pčelinjim proizvodima je sa puno fotografija i eksponata. Posebno su izdvojeni  kalendar radova na pčelinjaku, pčelarska oprema, kalupi za medenjake. U posebnoj sobi muzeja su izloženi crteži Mariček Marjana: "Iz dnevnika pčelice Maje".

Nikako ne može biti fraza ako se kaže da smo kroz muzej praktično "samo proleteli" i da je bilo moguće provesti sate i sate u razgledanju. 

Gorenjska

Dr Poklukar je tokom putovanja dosta govorio i o pčelarskoj tradiciji u Gorenjskoj. Istakao je da su pčelari tog kraja tradicionalno veoma dobro organizovani i da postižu zavidne rezultate u organizaciji pčelarstva kao i popularizaciji pčelinjih proizvoda i pčelarstva uopšte. Naveo je primer nekog pčelara koji po 4 tone meda proda na malo. Zahvaljujući visokim planinama, Gorenjska ima odličnih prirodnih izolovanih područja za sparivanje matica. Pored stacionarnog muzeja, Gorenjska ima i pokretan pčelarski muzej koji putuje širom sveta.

Govoreći o  pčelinjim pašama u Sloveniji, Dr Poklukar je rekao da se za proteklih 10 godina, pčelinja paša pomerila ranije oko 15 dana. Za poslednjih 5 godina povećala se količina meda od javora a smanjila se medljika sa jele. Javor, čiji je med tamne boje, sve više se preporučuje kao paša. 

   

Nastavak reportaže