Tekst: Predrag Cvetković
Fotografije: Stane Plut
NA PČELINJACIMA SLOVENIJE
18.
maj 2002.
Autor ovih redova je imao srećnu i lepu priliku da tokom svog boravka u Sloveniji provede jedan lep majski dan na pčelarskom izletu po Sloveniji zajedno sa polaznicima kursa za odgajivanje matica iz Novog Mesta i okoline, koji vodi dr. Janez Poklukar, sa Poljoprivrednog instituta Slovenje .
|
Zajednička fotografija ispred paviljona g. Bukovšeka |
Pčelinjak g. Bukovšeka
Pčelinjak g. Bukovšeka na Golom Brdu, kraj Medvoda je bio prvi koga smo obišli. Bukovšek je veliki odgajivač matica, njegova porodica ima skoro 60 godina tradicije u proizvodnji matica, još od Janeza Strugara. Posle II svetskog rata su izvozili matice u Egipat. Otac g. Bukovšeka, u svojih 86 godina veoma je vitalan, ljubazno je razgovarao sa gostima i fotografisao se na grupnom snimku ispred pčelarskog paviljona. Domaćini su nam pokazali pčelinjak i govorili o svom radu, a uz posluženje domaćim sokom od jabuka i rakijom odgovarali na pitanja gostiju.
Ove
godine g. Bukovšek je planirao proizvodnju oko 2000 matica.
Bukovšek
koristi predrojevno ili rojevno stanje društva, pa presađene larve dodaje
u medište AŽ košnica, iznad matične rešetke, sa maticom prisutnom u
donjem delu. Za kasnije odgajivanje u sezoni, kada taj nagon oslabi, matica se
može ukloniti iz košnice, kako bi prijem larvi bio bolji
U
čaurice nanosi razređen mleč a presađivanje vrši nemačkom
metalnom iglom.
|
|
pčelinjak na Golom Brdu |
odgajivački ram |
Kod
g. Bukovšeka smo videli veoma zanimljive višedelne oplodnjake, sa kasetama
koje sadrže po jedan ram. To su oplodnjaci sa ukupno 10 kaseta, poređanih bočno
jedna do druge i međusobno izolovanih kartonom. Kaseta ima bočne
strane od stakla, koje su pomične. Hranilica je u gornjem delu i može da
prihvati dosta šećerno mednog testa. Svi oplodnjaci koje smo videli imali
su puno pčela i hrane, a u njima je već bio odgajen jedan ciklus
matica. Po 5 kaseta ima izlaze na jednu stranu oplodnjaka, i 5 na drugu, i to
naizmenično. Ram je veličine 17x23 cm (ocenjeno odoka). Pri
pregledu se pčele mnogo manje uznemiravaju i ne remeti im se uspostavljena
mikriklima.
Pčelinje
paše u okolini Medvoda su javor, kesten i lipa.
Na
paviljonu smo mogli da vidimo postavljene i aktivne spoljašnje skupljače
polena. Fijoke za izvlačenje polena su spolja. Dan je bio veoma lep i pčele
su odlično radile (prethodnog dana u Semiču je bio unos od oko 3,6kg).
Neobično
je rešenje pojilice za vodu. Za tu svrhu iskorišćen je jedan stari
nukleus, koji je napunjen vodom koja
polako curi na leto, gde pčele dolaze i piju.
U autobusu
Došlo je vreme da se pozdravimo da ljubaznim domaćinima i putujemo dalje, u pravcu Lubljane. Dr Poklukar je tokom putovanja, u autobusu, imao veoma zanimljiva izlaganja i predusretljivo komentarisao ono što smo videli. Govorio je o programu rada slovenačkog pčelarskog saveza, o aktivnostima pojedinih regionalnih organizacija, a dosta pažnje je posvetio predstojećem ispitu za polaznike kursa za odgajivanje matica. Takođe, upoznao nas je i sa planom stručnog osposobljavanja pčelara u Sloveniji i time da se u Sloveniji uvode ispiti za sticanje zvanja pčelara.
Pčelarski muzej
Put
nas je vodio u Radovljicu, 46 km od Ljubljane, u čuveni Pčelarski muzej.
Videli
smo prve košnice u Sloveniji - Glavarjeve. U drugoj polovini 19 veka, usvojena je manja košnica,
koja je poticala iz austrijske pčelarske prakse, jer se želelo više
rojeva.
Od
Poklukara, smo čuli zanimljivost da je Žnidarčić,
konstruktor AŽ košnice, pred kraj života radio sa LR košnicom i videli smo jednu takvu košnicu,
sa drvenim poklopcem.
Posebna
prostorija muzeja posvećena je slikarstvu na košnicama, što je
predstavljo tradicionalnu umetnost u Sloveniji. Najstarije slike na košnicama
su iz 1758. godine. U 19 veku to je bila najrasprostranjenija umetnost.
U prvoj prostoriji muzeja su stare košnice. U drugoj su slike na košnicama - kranjićima. Postoji i staklena košnica za posmatranje, sa 4 rama, ali koja nije baš praktična jer je društvo dosta rastureno po velikoj površini.
U
muzeju postoji posebna soba
za pčelinje zvuke (pevanje matica, zujanje pčela...)
Soba
sa pčelinjim proizvodima je sa puno fotografija i eksponata.
Nikako
ne može biti fraza ako se kaže da smo kroz muzej praktično "samo
proleteli" i da je bilo moguće provesti sate i sate u razgledanju.
Gorenjska
Dr
Poklukar je tokom putovanja dosta govorio i o pčelarskoj tradiciji u
Gorenjskoj. Istakao je da su pčelari tog kraja tradicionalno veoma dobro
organizovani i da postižu zavidne rezultate u organizaciji pčelarstva kao
i popularizaciji pčelinjih proizvoda i pčelarstva uopšte. Naveo je
primer nekog pčelara koji po 4 tone meda proda na malo. Zahvaljujući
visokim planinama, Gorenjska ima odličnih prirodnih izolovanih područja za
sparivanje matica.
Govoreći
o pčelinjim pašama u Sloveniji, Dr Poklukar je rekao da se za proteklih 10 godina, pčelinja paša pomerila
ranije oko 15 dana. Za poslednjih 5 godina povećala se količina meda
od javora a smanjila se medljika sa jele. Javor, čiji je med tamne boje,
sve više se preporučuje kao paša.