Treći
deo
|
|
Na pčelinjaku g. Gregorija na Kranjskoj Gori |
Iskustva na Kranjskoj Gori u lečenju pčela
od varoe
Posebno je bilo zanimljivo čuti kako na Kranjskoj Gori leče pčele od varoe. To je kraj u kome se varoa pojavila nekoliko godina kasnije nego u drugim delovima Slovenije. Pčelari su dosta dobro organizovani i sarađuju kada je u pitanju tretiranje pčelinjih društava. To naravno još uvek ne funkcioniše idealno, ali je prisutna tendencija upotrebe isključivo lekova koji ne ostavljaju tragove u pčelinjim proizvodima kao i plansko tretiranje pčelinjih društava. Gregorije se opredelio samo za upotrebu oksalne i mravlje kiseline. Oni imaju program i plan tretiranja tokom godine, a on je povezan i sa kontrolom broja varoa koje prirodno opadaju.
Domaćini
su nam rekli da
je zimsko tretiranje
oksalnom kiselinom na pčelinjacima u tom delu Kranjske Gore izvršeno 2 decembra 2001. godine, kada su stavljene i
pogače od šećerno mednog testa.
Gregorije ima posebne okvire u košnici koji su takve veličIne da se dva takva uklapaju u jedan standardni. Oni mu služe za gradnju trutovskog saća za šta obično koristi samo jednu polovinu standardnog rama a u drugoj je normalno saće. To ne bi bila neka posebna novina, ali je vredno pomena razmišljanje da u borbi protiv varoe ne treba uništavati baš svako trutovsko saće, jer time gubimo veliki genetski potencijal. Zato Gregorije uništava samo trutovsko saće iz društava kojima nije zadovoljan, a saće iz onih sa kvalitetnim maticama ostavlja. Kada se to saće zatvori, on ga uzima zajedno sa tim poluokvirima i postavlja u ramove jedne košnice koja mu služi samo za negu trugova. Nju posebno i više puta tretira, kako bi eliminisao varou, a takođe, takvo društvo stalno hrani kako bi zadržao trutove u košnici, radi potrebe za oplodnjom. Otvorio nam je tu košnicu, prepunu trutova i sa obiljem hrane. On ne uništava već uklanja trutovsko saće, naglasio je.
Za
varou, domaćin nam je rekao da ako manje od
32 varoe izađu iz zime, miran je do avgusta.
U
isparivač nemačke proizvodnje stavlja 1decilitar mravlje kiseline, koja za 4-5
dana ispari
1.
septembra stavlja se druga runda kiseline od 1decilitar.
U
jesen ili zimu, kada nema legla koriste oksalnu kiselinu, čija je efikasnost oko 90%.
Postoji
dogovor u društvu da svi pčelari tako postupaju, naglasio je Gregorije,
tako da je svaki pčelar praktično obavezan da bude uspešan u radu.
Za
tretiranje rojeva Gregorije koristi i mlečnu kiselinu.
U
Nemačkoj, oksalna kiselina nije dozvoljena. Dr Poklukar je u autobusu
obavesito pčelare kako će u Sloveniji od naredne godine biti
zabranjena upotreba Perizina, pa je potrebno da pčelari koji su ga
upotrebljavali, dotle prodaju med, jer bi mogli da se suoče sa tim da im ga
niko neće otkupiti ako se pronađu ostaci Perizina, bez obzira u kojoj
količini. Od
15 ispitanih uzorka meda u 4 su otkriveni ostaci kumafosa (perizin). Do 0,1mg po
kilogramu je dozvoljeno ali samo još ove godine.
U
Sloveniji ima 1300 ekoloških poljoprivrednika. U dvorištu Gregorija videli smo
jedno kompostište i proizvodnju bioplina. Na svim pčelinjacima posećenim
tog dana videli smo voštane satne osnove žute kao limun. "Do 10 časova sve se proda u
2 prodavnice zdrave hrane u Ljubljani", naglašava dr Poklukar, govoreći o
značaju i perspektivi ekološkog pčelarstva u Sloveniji.
Za
oksalnu kiselinu pri pravljenju rastvora trebalo bi koristiti posebnu masku sa
kiselinskim filtrom, što otežava rad.
Isparivači nabavljeni u Austriji, ne predstavljaju neku posebno složenu konstrukciju, kako je očekivao autor ovih redova.
Ti
isparivači rade na principu spojenih sudova i sastoje se iz jedne
pravougaone posude u koju se sipa kiselina i koja ima izgravirane oznake za određivanje
zapremine kiseline. U produžetku, u ispustu (nešto slično kao kod
pojilica za ptice u malim kavezima), stavlja se deblji karton, koji stoji
vertikalno i uglavljen je između dva plastična ispusta. Od veličine
tog kartona zavisi koliko će biti isparavanje.
Druga
varijanta isparivača, u samostalnoj izradi, se sastoji od drvene kvadratne
ploče, sa otvorom na sredini,
koja se stavlja u neku plastičnu tacnu. Otvor je dimenzija grlića male
bočice - teglice, u koju se sipa kiselina i koja se izvrće u plastičnu
tacnu, zajedno sa nosačem - drvetom. U drugom delu tacne se nalazi krpa
preko koje se vrši isparavanje.
Veoma
je značajno, ukazali su nam domaćini koji imaju dugo iskustvo u
primeni mravlje kiseline, da kiselina bude prethodno držana u zamrzivaču,
jer bi inače naglo isparila i stvorila negativne efekte.
U
isparivač se stavi 1dl mravlje kiseline i najbolje ga je postaviti u
sredini košnice (po visini).
Za
LR košnicu, daje se 3 l sirupa. Na 1 LR nastavak ide 50ml a na dva - 100 ml
mravlje kiseline.
15ml
kiseline se stavlja za 1 LR telo pri kratkotrajnom tretiranju. Za 2LR tela na 30 stepeni
stavlja se 25-30ml
Šta reći na kraju? Divno proveden dan, viđeno mnogo toga novog, mnogo je ideja i podsticaja i mnogo novih poznanstava. Autor se najsrdačnije zahvaljuje svojim domaćinima iz Semiča, Stanetu Plutu, koji mu je omogućio izlet i u svemu pomagao, Joži Severu za smeštaj i gostoprimstvo, i njihovim ljubaznim i vrednim suprugama, Ani i Cvetki. Posebna priča bi se mogla napisati i o njihovom pčelarenju. Da je tako, svedoči što je pčelinjak Jožeta određen za zvanične posete na Apimondiji a Stanetov pčelinjak, iako amaterski, može biti za ugled i mnogo većim pčelarima. Autor se ovom prilikom najtoplije zahvaljuje i Darku Toplaku, pčelaru iz Rušea kod Maribora, koji mu je omogućio dolazak u Sloveniju.