[Home]

Pčelarstvo u svetu

22

Priredio Predrag Cvetković

PANORAMA IZ SVETA

  

Portugalija. Stručnjaci su pronašli malu košničinu bubu u jednom ilegalnom kontigentu matica uveženih iz Teksasa u Portugaliju. Tako je po prvi put potvrđeno da se taj opasan pčelinji parazit našao i u Evropi. Postoji bojazan da je i u nekim drugim evropskim zemljama možda došlo do sličnih situacija prenošenja te bube.

SAD. Više od 120 poljoprivrednih kultura u SAD se oprašuje pomoću pčela i pčelari svake godine sele svoje pčele sa farme na farmu. Procenjuje se da je vrednost prinosa poljoprivrednih proizvoda u 2003. povećana za čitavih 10 biliona dolara zahvaljujući oprašivanju pčela. U to nije uračunata proizvodnja meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Oko 2,5 milona košnica koliko ima u SAD dalo je za 5% veći prinos meda u odnosu na 2003. godinu.

U traženju odgovarajućeg leka protiv varoe, naučnici su pronašli jednu vrstu gljivice  Metarhizium anisopliae koja pokatuje visoku patogenost za varou. Ta gljivica takođe ubija termite, ali ne šteti pčelama niti utiče na zaleganje matice. Pri testiranju tog novog leka, naučnici su u košnice stavljali plastične trake sa suvim sporama gljivice. Pošto pčele prirodno nastoje da izbace iz košnice sve što je strano, one grickaju trake i tako prenose spore po košnici. U probama na pčelinjacima, čim se trake ubace ukošnicu nekoliko pčela odmah stupi u kontakt sa sporama. Za 5 ili 10 minuta sve pčele u košnici su izloćene gljivicama i većina krpelja na njima uginjava za 3-5 dana. Tako, gljivice pružaju izvanrednu zaštitu od varoe ne ometajući razvoj društva i njegovu brojnost. Naučnici kažu da ne treba brinuti da će varoa postati rezistentna na gljivice.

Evropska Unija

Izvoz meda iz zemalja EU u 2003. Zanimljivo je da je najveći izvoznik meda od zemalja EU Nemačka (koja je i najveći uvoznik) i to sa ukupno 21.161 metričkih tona. Od toga, 19.468 metričkih tona izveze u zemlje EU, po ceni prosečno 3,26 eura po kilogramu, a 1693 metričkih tona van EU, po ceni oko 3,88 eura po kilogramu.

Za njom sledi Španija, sa ukupno 11.586 metričkih tona izvoza, od toga 9.739 metričkih tona u zemlje EU, po prosečnoj ceni 2,90 eura/kg, i 1847 metričkih tona u zemlje van EU po ceni od 2,97 eura/kg. Zatim Danska, sa 3.271 metričkih tona izvezenog meda, od toga 1795 u zemlje EU, po ceni od 3,52 eura/kg, i 1476 metričkih tona van EU po ceni 3,09 eura/kg. Dalje slede Italija, Belgija, Francuska, Portugal itd. Ubedljivo najveću cenu izveženog meda u EU postogao je Luksemburg, sa 2 metričke tone izvežene u EU po ceni od 7,66 eura/kg. Švedska sa 27 metričkih tona meda izvezenih u EU po 5,51 eura/kg dolazi na drugo mesto po ceni svog meda (5,51 eura/kg) a zatim slede Francuska (4,17 eura/kg)  i Austrija (3,93 eura/kg). Što se tiče izvoza van EU najvišu cenu postugla je Grčka, sa izveženih 102 metričke tone po ceni od 7,05 eura/kg. Za njom sledi Francuska, sa 853 metričkih tona prodatih po 5,13 eura/kg pa Portugal itd. Pada u oči da Grčka prodala 585 metričkih tona zemljama EU po ceni od svega 1,59 eura/kg, što je najniža cena prodatog meda.

Najveći uvoznik evropskog meda, mimo EU je bila Australija, sa oko 1196 metričkih tona, plaćenih po 3,08 eura/kg. Taj med većinom potiče iz Danske. Za njom sledi Saudijska Arabija sa 749 metričkih tona, pa SAD sa 742 metričke tone. Kanada i Ujedinjeni Arapski emirati i su plaćali najvišu cenu meda (4,97 odnosno 4,93 eura/kg). Prosečna cena meda izveženog iz EU u zemlje van nje bila je 3,72 eura/kg.

Španija učestvuje sa 25% izvoza u zemlje van EU, Nemačka sa 23% a Danska sa 20%.

Broj košnica u EU. Kao rezultat proširenja EU na 25 članova, broj košnica se povećao za 34%, sa oko 8,7 miliona na 11,6. Od 10 novih zemalja Poljska je unela najviše košnica u EU, čak 949.200 što je približno trećina novih košnica. Evo podataka o broju košnica svih zemalja članova EU.

Španija 2.464601
Grčka 1.388000
Francuska 1.150000
Italija 1.100000
Poljska 949200
Nemačka 893000
Mađarska 872650
Portugalija 590000
Češka Republika 477743
Austria 327000
V. Britanija 274000
Slovačka 192002
Danska 160000
Švedska 145000
Slovenija 143152
Belgija 110750
Litvanija 83800
Holandija 80000
Latvija 54173
Estonija 50500
Kipar 45714
Finska 42000
Irska 20000
Luksemburg 11077
Malta 1938

Velika Britanija. Britanska vlada planira smanjenje podrške programu za zdravstvenu zaštitu pčela sa 1,25 na 1 milion funti. Taj program zaštite je funkcionisao više godina pomažući 30.000 britanskih pčelara u suzbijanju bolesti pčela (američka i evropska kuga i varoa). Po podacima organizacije ADAS objavljenih 2001. godine pčele doprinose poljoprivredi Britanije sa najmanje 120 miliona funti godišnje, ne računajući značaj za životnu sredinu i drugo.

Britanska pčelarska organizacija BBKA smatra da će ovakvo smanjenje pomoći negativno uticati i na pčelare sa malim brojem košnica koji će izgubiti podršku države u borbi protiv bolesti pčela.

Rusija. Od 2000. godine, u Rusiji se poboljšava situacija sa prodajom meda, posle pada od 1991. Sve je veća potražnja a to je verovatno rezultat i sve veće promocije meda širom zemlje. Tako, cena meda ide od 5-6 dolara po kilogramu. Izložbe se sada ne održavaju samo u Moskvi, već u svim republikama i praćene su mnogim drugim atraktivnim sadržajima.

Grčka. Ovogodišnja sezona je bila slaba za grčke pčelare. Hladno proleće, sa nedovoljno padavina nije bilo povoljno za medenje biljaka pa u nekim krajevima pčele nisu mogle da sakupe nekatar ni za svoje potrebe i bilo je neophodno obilno prihranjivanje.